ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 311

Neobično je da je u jednoj godini 150 čestica oranica napušteno od podložnika i stavljeno na raspolaganje gospoštiji ali je značajno da se odmah našlo drugih 150 podložnika koji tu zemlju uzimaju u zakup da bi tako povećali svoj prirod sa zemljišta. Gospoštija je nudila u zakup i svoje livade za koje su se zakupnici još više jagmili, jer je prihod od stoke bio mnogo sigurniji nego od žitarica. Zakupnine su gospoštiji mnogo nosile, ali su se često plaćale sa zakašnjenjem. Upravo su one uzrok mnogim i velikim seljačkim "dugovima. Ako tačnije razgledamo iskaze dugova podložnika prema gospoštiji, opažamo da rijetko tko duguje nešto na urbarijskim daćama. Plaćanje »zemljarine« podmirivalo se s cea 30 x, a ostalo se davalo u naravi. Davanje običnih težaka čini se da nije zadavalo većih teškoća, jer su oni svake godine na vrijeme podmireni s 99%. Neizvršeni daleki podvoz dolazi češće kao dug. Pijetli i pilići nisu bili velika daća i lako su se otkupljivali u gotovom novcu. Sječa drva dolazi koji put kao dug, ali su podložnici od te sječe imali polovicu, pa su i sami bili zainteresirani da sječu na vrijeme obave. Desetina od žitarica i lana ubirala se za žetve i branja na njivi, pa zato nema nikada zaostataka. Kod ubiranja desetinskog vina ostale bi 3—4 kuće dužne. 1820. iznosili su dugovi podložnika prema gospoštiji oko 13000 for. Najveći se dio tih dugova vukao iz prijašnjih godina i slabo otplaćivao. Za daleki podvoz dugovala je u nekim selima oko polovica kuća, čak više godina, tako da je Sisak bio dužan 21 for., žabno 28 for., Odra 13 for., Tišina 23 for., Drenčina 41 for., Vurot 15 for., Jazvenik 30 for., Sela 23 for., Greda 110 for., Petrovci 12 for. Poiedine su kuće dugovale 2—5 for. Za iznajmljene livade dugovala je četvrtina kuća; pojedina kuća 7 do 34 for. Ukupni je dug pojedinih kuća iznosio poprečno 50 for., a bilo je i takvih koje su dugovale preko 100 for. Mnogo je povoljnije stanje dugova bilo 1841. Svi su dugovi iznosili zajedno 5587 for., od toga je na podložnike otadalo samo 857 for., na strance (extranei) u Sisku 1917 for., a ostali dugovi ticali su se sisačkih građana, predijalaca i željara. U Galdovu nije bilo tada ni jednog dužnika, u Drenčini je bio jedan s dugom većim od jedne for., u Vurotu jedan sa 117 for., u Selima jedan sa 74 for. i jedan sa 172 for. Svi su drugi dužnici — ni polovica kuća — dugovali poprečno 2 for. Dugovi su nastali zbog neodrađenog dugog podvoza i zbog neisplaćene najamnine za livade.

17 Plaćanje taksa u ime regalnih prava osjećali su podložnici kao pretežak teret, iako je te takse određivala Zagrebačka županija. Prema njezinoj odredbi od 7. VIII 1806. plaća se u ime mostarine za prijelaz preko 17 Corpus rationum I. Dominii Sziszek anni 1803-1809, 1817, 1820: Liber rationum (Cassae) aeris parati et natùralium I. Dominii Sziszek a. 1822-1825, 1830, 1839, 1847: Computus Urbarialis an. 1816, 1818, 1820, u Acta Dominii Sisak-Sela vremenski poredano. — Isto tako, Computus Rabotae et Liquidatio aeris parati in I. D. Sziszek pro a. 1841 confeetum; Computus urbarialis laboratorum I. D. Sziszek pro anno 1827. — Ovome treba još nadodati inventare i popise prihoda kao gore pod 12! — 311 —