ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 309

Lan je vjerojatno uzgajala svaka kuća, ali je desetinu od lana davalo samo 15 kuća. Zato potanjih podataka o lanu nemamo. Da se je rakije u selima Sisačke gospoštije dosta proizvodilo, vidi se po broju rakijskih kazana ili kotlova. U Galdovu ih ima 9, u Boku 15, u Odri 12, u Žabnu 17, u Stupnom 14, u Pračnom 6, u Drenčini 23, u Vurotu 5, u Jazveniku 13, u Selima 8, u Gredi 25, u Petrovcu 3. Predijalci neplemići imaju 21, a predijalci plemići 10 kotlova, dakle preko 180 kotlova. Rakija se pekla od šljiva i vinskoga koma, a koliko je bilo pojedine godine ispečeno, ne zna se. Prihod pojedine kuće i njezine obaveze prema gospoštiji Na koncu je potrebno da utvrdimo kakav je bio prihod pojedine kuće i kolike su bile njezine obaveze prema gospoštiji, odnosno, kakav je bio standard života u Sisku i okolici u prvoj polovici XIX st. Istina je, mi bismo to mogli utvrditi manje-više za svaku kuću, ali zbog jednostavnosti računa uzet ćemo samo nekoliko kuća s jednom sesijom ili 24 jutra zemlje. Sve takve kuće daju godišnje gospoštiji: 22 x u ime censusa dominialis, 1 pijetla (vrijedi 8 x), 2 pileta (vrijede 8 x), jednu petinu dalekoga podvoza (vrijedi 1 for. 38 x), težake za izradbu i dovoz iz šume u Sisak drva nešto manje od jednoga hvata, 92 težaka za različne poslove (vrijede 15. for. i 2 x). Sve te stalne urbarijske obveze iznosile su oko 18 for., ali su se zbog nestašice novca i drugih razloga rijetko i samo djelomično otkupljivale. Desetinske obveze nisu stalne jer se svake godine daju prema stvarnom urodu odn. prihodu, i to od pšenice, raži, ječma, zobi, prosa, hajdine, sirka, kukuruza, od prasaca, pčela, vina, sijena; jedino se u ime desetine za rakijski kotao plaća stalna svota od 2 for. godišnje ako podložnik ima kotao, a desetinu od lana ako je za sijanje lana dobio od gospoštije prikladno zemljište. Grudenić Duro iz Grede uživa 1 sesiju zemljišta i prema tome ima odgovarajuće urbarijske obveze. 1816. ima 3 osobe sposobne za rad, i 5 djece, dakle svega 8 ukućana. Te inače nerodne godine on ima 4 vagana kukuruza u zrnu, 1 vagan prosa, 3 vagana sirka, 1 vagan kupusa, nešto malo krumpira, graha i povrća, 3 vedra vina, 2 konja, 2 vola, 2 krave, 1 tele, 6 prasaca. Đurin nasljednik Josip uzeo je u najam gospoštijsku livadu uz godišnju najamninu od 6 for., najamnine valjda nije plaćao pa je 1819—1821. bio gospoštiji dužan 26 for. Da bi sebi olakšao podavanje daća gospoštiji, postao je njezin volar, ali čini se bez uspjeha. 1837. on ima 20 snopova pšenice, 100 snopova raži, 100 snopova ječma, 600 snopova prosa, 50 vagana kukuruza u klipovima, 14 prasaca, ne bavi se ni vinogradarstvom ni ribarenjem. 18,38. u istoj se kući spajaju dvije obitelji Grudenić i Peleš, pa se ekonomsko stanje poboljšava: kuća ima 40 snopova pšenice, 20 snopova raži, 190 snopova ječma, 250 snopova prosa, 50 snopova sirka, 80 vagana kukuruza u klipovima, 18 prasaca, rakijski kazan. 1841. kuća Grudenić-Peleš dugovala je gospoštiji u ime najamnine 9 for. i taj je dug isplatila. Tako na koncu godine nije dugovala ništa. 1845. — 309 —