ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 302

likama živjela pojedina kuća. To se još bolje vidi iz diobenih zapisnika i oporuka kojih se u arhivu dosta sačuvalo.

12 Najprije treba da ustanovimo koliko je koja kuća imala poprečno zemljišta, odn. koliko je jutara otpadalo na jednu osobu. Urbarijskog je zemljišta na području cijele gospoštije bilo oko 320 sesija, i to 273 sesije u rukama podložnika i 47 sesija u predijalaca neplemića. Kako cijela sesija iznosi 24 jutra, na području je gospoštije bilo urbarijskog zemljišta 7680 jutara. Nemamo podataka o tome koliko su zemlje uživali predijalci plemići, ali možemo pretpostaviti da je te zemlje na 15 plemićkih kuća bilo oko 320 jutara. Prema tome, ukupno stanovništvo od circa 4000 osoba imalo je circa 8000 jutara zemlje. Iz toga slijedi da su na jednu osobu otpadala 2 (dva) jutra. Kako je za normalni život seljačke obitelji dosta da ima jedno jutro srednje plodnog zemljišta po jednoj glavi zaključujemo da je stanovništvo Siska i okolice u prvoj polovici XIX st. moglo , imati dovoljno zemlje za uzdržavanje života. To dakako vrijedi za dobre, plodne godine, bez veće poplave. Sisačka je okolica nekada, u XVII st., bila na dobru glasu poradi svoje plodnosti zvali su je: žitnica Hrvatske — Horreum Croatiae.

13 Bilo je međutim i u XVII i u XVIIII i u prvoj polovici XIX st. loših, oskudnih godina. No najviše je nevolja dolazilo od poplava dviju velikih rijeka Save i Kupe i treće manje rijeke Odre koje se sve u Sisku sastaju. Poplava je koji put uništila skoro sav prirod u polju, pa je u starije doba trebalo ići u Slavoniju kupovati pšenicu i kukuruz, a u XIX st. u Banat. Sreća je što je Sisak vodenim putem povezan ne samo sa Slavonijom nego i s Banatom, i to rijekama Savom, Dunavom, Tisom i Tamišom. No jos je veća sreća što je zagrebački Kaptol kao zemaljski gospodar imao svoju gospoštiju u Banatu — Modoš. Odanle se ionako sva hrana preko Siska prevozila za Zagreb i Karlovac, pa su u doba oskudice iskorišteni sisački magacini i za potrebe tamošnjeg stanovništva. Ni gospoštija ni njezini podložnici nisu mogli biti ravnodušni prema poplavama i velikoj šteti koja od njih dolazi. Uništeni su često puta bili ne samo usjevi nego i livade, pa je premalo bilo krme za stoku. A ukoliko je ostalo nešto sijena, ono je bilo blatno, pa bi se stoka od njega razboljela i ugibala. Zato je gospoštija najmila mjernike, pravila planove o regulaciji rijeka i podizanju nasipa te nešto i činila da ukroti opasne vode te zaštiti sebe i svoje podložnike. Međutim, sve ono što je tokom prve polovice XIX st. učinjeno u Sisku i okolici išlo je vrlo sporim tempom 12 Inventarium cunctorum proventuum tarn in aere parato quam et naturalibus in I. Dominio Sziszek pro anno 1827-1847. u Acta Dom. Sisak-Sela, vremenski su poredani uza spise i račune. — Liber natùralium I. Dominii Sziszek pro anno 1824, 1829-1831, kao gore. —- Protocollum (Liber) proventuum I. Dominii Sisek pro anno 1836-1848, u zbirci Protokoli Kapt. arhiva, n. 784-788, 790, 792, 793, 795-799. 13 Zaključci Hrvatskog sabora II, str. 533. — 302 —