ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 301

Pa ipak su se veće zadruge često, svake godine po koja, raspadale zbog nesloge u njima. Gospoštiji su podnošene molbe za dijeljenje zadruga u manje dijelove ili za istup pojedinaca iz zadruge, a kao razlog spominjali su se slučajevi nesloge do kojih je dolazilo — to je opća pojava u Hrvatskoj — jer je jedva bilo moguće uskladiti prihode zadruge s potrebama pojedinih zadrugara (odjeća, obuća itd.). Tom je prigodom popisana sva zadružna imovina. Iz popisa se vidi da je zadruga raspolagala velikom imovinom, s deset i više komada krupne stoke, tako da je pri diobi svakoj strani moglo dosta toga zapasti. Zbog raspadanja zadruga neke kuće nisu imale dosta radne snage pa nisu mogle obrađivati urbarijsko zemljište ni gospoštiji davati razna podavanja. Najteže je bilo baš s davanjem tlake. Tako su nastale mnoge pustoseline ili deserta tj. zemljišta, koja su podanici napustili i stavili na raspolaganje gospoštiji. Ona je ta zemljišta ili iznajmljivala svake godine putem javne licitacije ili ih je davala podanicima koji su trebali i željeli i tražili više urbarijskog zemljišta. No samo time nije cijeli problem bio riješen, jer se koji put radilo o nemoćnim starcima ili udovicama koji nisu mogli raditi, a morali su živjeti. Oni su se posredovanjem gospoštije priključivali srednjoj ili velikoj zadruzi. U njoj su dobivali uzdržavanje sve do smrti s time da joj oporukom ostave svu pokretnu imovinu. Zadruga se time redovito zadovoljila, ali je koji put tražila od gospoštije i nepokretnu imovinu tj. kuću i zemlju starca ili udovice bez zakonskih nasljednika. Gospoštija je takvu kuću i zemlju smatrala svojom fiskalnom imovinom i prodavala je' u svoju korist odn. izručivala novonaseljenim podložnicima. Ima međutim slučajeva da gospoštija odobrava zahtjev zadruge te joj predaje i kuću i zemlju staraca i udovica koji su u tuđoj kući našli sklonište u posljednjim danima života.

11 EKONOMSKE PRILIKE STANOVNIŠTVA Obradive površine Iz dokumenata o prihodima gospoštije vidi se ne samo to koliko su pojedina sela davala nego i koliko su imala odn. s kojom su imovinom raspolagala. Štaviše, ostale su nam zabilježene obveze pojedine kuće prema gospoštiji. Iz toga se dade zaključiti u kakvim je ekonomskim pri11 Kpt. arhiv. A. Sess. f. 1, n 257 (popis sisačkih iseljenika koji-su svoju zemlju ostavili gospoštiji); f. 2, n. 41 (Red o protjerivanju podložnika sa selišta ako je škodljiv ili nemaian; o tome odlučuje varmeđijski ili Županijski sudac; međutim je potrebno da se pronađe drugi zemaljski gospodar koji ima primiti protjeranoga podložnika). — Acta Dom. Sisak-Sela f. 15 (a. 1824), Popis stanovnika koji se u pojedinim kućama smatraju suvišni pa je potrebno da odsele u kuće s premalo stanovnika. — Ondje, f. 41 (a. 1833), Popis napuštenih selišta u Vurotu (osam kućnih starješina napušta 1833, g. svega 3 i pol sesije tj. 84 jutra zemlje). — U skupini Acta Dom Sisak-Sela, koja za sada nije signirana, manje-više u svakoj godini odn. svežnju ima spisa o podložnicima koji napuštaju djelomično ili posve svoju urbarsku zemlju ili preuzimaju tuđu urbarsku zemlju. — 301 —