ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 292

Uvodne napomene Sisak se zbog zgodnoga prirodnog položaja na sastavu dviju većih, plovnih rijeka, Save i Kupe, već u starom vijeku razvio u veliko strateško i ekonomsko-trgovačko naselje. Osnovali su ga keltski Skordisci, a Rimljani učinili glavnim gradom pokrajine Panonia Savia.

1 U srednjem je vijeku on malo naselje. Na početku novoga vijeka, 1544—1550., sagrađena je velika i znamenita tvrđava za obranu sjeverozapadne Hrvatske od Turaka, pa je tako značenje Siska opet poraslo.

2 Poslije Karlovačkoga mira 1699. nastaje malo po malo trgovačko mjesto s riječnom lukom za lađe koje su od Banata plovile Tisom, Dunavom, Savom i Kupom do Karlovca. Sisak, i kao tvrđa i kao trgovačko naselje, u uskoj je vèzi sa zagrebačkim Prvostolnim kaptolom koji sve od XII

3 st. do sredine XIX st. drži Sisak s okolišnjim selima u svojoj vlasti kao svoju feudalnu gospoštiju.

3 Oko 1787. uređeni su urbari s popisom podložničkih obveza prema zemaljskom gospodaru. , Na početku XIX st. u Sisku i tamošnjoj gospoštiji prouzročili su mnogo nemira napoleonski ratovi. Francuska je vojska zauzela Sisak 2. prosinca 1809. i zadržala se u njemu do 15. siječnja 1810. Troškovi uzdržavanja vojske iznosili su 4529 for. na štetu gospoštije. Više je štete nanijela kasnije francuska građanska uprava koja je formalno ukinula gospoštijske daće, ali ih je stvarno sama ubirala. Od 1811 —1813. uzeo je Sisačku gospoštiju u najam Ludovik Adamić koji je pustio da se harače gospoštijske šume ne samo za gradnju francuskih ratnih lađa nego i za privatne potrebe seljaka. Prema mirovnom ugovoru od 30. svibnja 1814. Francuska je bila dužna nadoknaditi Kaptolu kao zemaljskom gospodaru . svu štetu, ' počinjenu u Sisku. Međutim, nakon prestanka francuske vlasti, Austrija je zavela u Sisku, kao i u svim hrvatskim krajevima od Save do mora, svoju vlast. Sa Sisačkom je gospoštijom tada upravljao Gubernij za Ilirsko-civilnu Hrvatsku sa sjedištem u Karlovcu. 1816. gospoštija je vraćena Kaptolu kao vlasniku. U upravno-političkom pogledu ona je ostala i dalje pod karlovačkim gubernijem odn. pod austrijskom vlasti. Istom 1822. zbog mnogog zauzimanja biskupa Vrhovca gubèrnij je ukinut, pa je Sisak, kao i drugi krajevi preko Save i Kupe, povraćen Zagrebačkoj županiji i Banskoj Hrvatskoj. Poradi takvih prilika, Sisačka gospoštija od 1810. do 1815. nije Kaptolu dala nikakvih prihoda, a nije ni sačuvala spisa koji bi te prilike pobliže osvijetlili.

4 Najvažniji problem Sisačke gospoštije u prvoj polovici XIX st. jest uređenje trgovišta (oppidum) u Sisku. Trgovišni statut Siska u srednjem 1 Stanojević, Narodna enciklopedija SHS, IV knj. »Sisak«. 2 Ivančan Lj., Kaptolska tvrđa Sisak, Bogoslovska smotra, 1928. 3 Tkalčić, Iv., Povjestni spomenici Zagrebačke biskupije I, 14, 36, 42, II, 59-02. 4 Kaptolski arhiv Zagreb, Acta Sessionum Capituli f. 12, n. 7, 11; f. 13, n. 9, 42, 47

f f. 14, n. 30; f. 19, n. 95. — 292 —