ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 289

SISAČKA GOSPOŠTIJA U PRVOJ POLOVICI XIX STOLJEĆA Dr. Josip Buturac Predgovor Na pisanje prikaza o Sisačkoj gospoštiji u I. pol. XIX st. potakle su me dvije činjenice: jedna je opći interes za našu ekonomsku povijest kojoj ne dostaju monografije, a druga je navala studenata početnika u arhive da u njima rade na izučavanju ekonomske povijesti, a bez dobrih pomagala. Htio sam pokazati da se u našim arhivima, osobito u Kaptolskom arhivu u Zagrebu, nalazi vrlo dragocjena građa za izučavanje ekonomske povijesti, tek je potrebno snaći se u toj gradi i što bolje iskoristiti sačuvane podatke. Odabrao sam upravo Sisačku gospoštiju Prvostolnoga kaptola u Zagrebu, jer je ona nekada bila povezana sa sisačkom tvrđom, važnom za obranu sjeverozapadne Hrvatske od Turaka, a u XIX st. s trgovištem odn. gradom Siskom. Ograničio sam se na prvu polovicu XIX st., jer je to posljednje razdoblje feudalnog sustava kod nas i zato posebno zanimljivo. Početak je XIX st. zanimljiv, jer se tada bivša habzburška monarhija zaplela u rat s Napoleonom, što je imalo odjeka i u Sisačkoj gospoštiji, a u sredini toga stoljeća ukinut je formalno feudalni sustav u Hrvatskoj, pa je tako i Sisačka gospoštija prestala djelovati kao feudalna ustanova i postala je obični crkveni veleposjed. Želim najprije prikazati sastav stanovništva i njegove ekonomske prilike, zatim imovinu, prihode i izdatke gospoštije. Prihodi gospoštije ujedno kazuju obveze podložnika i predijalaca prema gospoštiji kao feudalnom gospodaru. Na kraju donosim razne tabele o godišnjim prihodima i izdacima. CJ Dodatak sam stavio suvremene mjere i vage, indeks cijena i kratki ekonomski latinsko-hrvatski rječnik, da olakšam posao onima koji će se poslije mene baviti sličnim poslom. Napominjem da se pojedine latinske riječi — ekonomski termini ne nalaze čak ni u suvremenim latinskim rječnicima, kao što je Belostenčev i Jambrešićev, pa zato čitanje i razumijevanje dokumenata za ekonomsku povijest zadaje dosta teškoća. Nisam se ni mogao ni htio potanje baviti opisivanjem društvenih prilika, koje se dobro zrcale u sudskim zapisnicima, kao ni opisivanjem inventara u raznim gospoštijskim zgradama, marofu i lađama. Posve sam 19 — 289 --