ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)
Strana - 286
Najidealnije bi bilo kad bi se odgovarajući režim u spremištima mogao održavati pomoću uređaja za klimatizaciju koji se osniva na tome da u prostoriju ulazi zrak koji je očišćen od prašine, ugrijan na potrebnu temperaturu i s optimalnom vlažnošću. Međutim, takvi uređaji mogu se montirati samo u specijalnim zgradama, a ukoliko se žele montirati u staroj zgradi, moraju se izvršiti neke arhitektonske pregradnje, a osim toga sam uređaj je vrlo skup. Ukoliko se provjetravanje vrši direktno (otvaranjem prozora), moraju se uskladiti vanjske atmosferske prilike s unutrašnjom vlagom. U slučaju da je spremište normalno vlažno ili vlažno, mora se provjetravati . kada je vani sunčani i suhi dan. Ako je spremište presuho, najbolje je da se podovi prebrišu u nekoliko mahova mokrom krpom ili da se u prostoriju smjeste kadice s vodom kojja će se postepeno isparavati* U zimsko vrijeme najbolje je da se provjetravanje vrši u nekoliko mahova na kraće vrijeme da se spremište ne bi previše ohladilo. Treba imati u vidu da zimski zrak ima vrlo malu količinu vlage, pa kad dođe u toplo spremište snižava njegovu vlažnost. 2a provjetravanje treba iskorištavati sunčane i suhe dane (snijeg ne smeta). Vrlo je važno obratiti pažnju na provjetravanje u proljeće pogotovo ako se radi o spremištima koja preko zime nisu bila grijana. U proljetne vedre i sunčane dane kada se otapa snijeg, zrak je topao i zasićen vodenom parom. Ako takav zrak dođe u hladno spremište u kome je temperatura mnogo niža nego vani, dolazi do naglog porasta vlažnosti. Zbog toga se za provjetravanje moraju izabrati suhi dani i mora se paziti na to da se zagrijavanje spremišta vrši postepeno. Kao mjerilo da je dan suh može se smatrati, kad je asfalt ili zemlja potpuno suha. Ljetni topli zrak uz isti stepen relativne vlažnosti sadrži više vlage nego zimski, pa ako je posrijedi hladnije spremište, može mu se povisiti vlažnost. Zbog toga se provjetravanje treba svesti na sunčane dane, osobito ako du va lagani vjetar, i to u prijepodnevnim satima. U toku jesenskih sunčanih dana vlaga može oko 5—6 sati ujutro iznositi 90—95% vlažnosti, a u 2 sata poslije podne, kada je obično najniža, iznosi i do 40 %. Zrak je najsuši od 9 sati ujutro do* 2—3 sata poslije podne, pa je to najpogodnije vrijeme za provjetravanje. Ni u kom slučaju ne smiju se prozori ostavljati otvoreni preko noći, jer je večernji, noćni i ranojutarnji zrak mnogo vlažniji. Isto se tako provjetravanje spremišta ne smije vršiti kada vani pada kiša ili je magla. Nije dobro otvarati prozore kroz koje pada direktno sunčano svjetlo na arhivsku građu. Najbolji se rezultati provjetravanja mogu postići ako je u prostoriji lagan propuh. * * U Državnom arhivu u Zagrebu vlaga se mjeri od početka 1959. g. naizmjenično u pojedinim spremištima, a podaci se unose u bilježnice. Primjera radi od podataka dobivenih mjerenjem vlage u toku maja i prve polovine jüna 1959. g. stavljen je priloženi diagram. Iz tog diagrama mogu se izvesti neki zaključci. Kada — 286 —
