ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)
Strana - 287
Kada se govori o vlazi u spremištu ' i zaštiti arhivske građe od vlage, treba imati u vidu još neke činjenice. Naime, ako dolazi do roŠenja u vlažnim spremištima, voda se kondenzira na najhladnijim mjestima u prostoriji i na mjestima gdje je cirkulacija zraka najslabija: u uglovima, na zidovima, prozorima i metalnim djelovima namještaja. Zbog toga nije dobro stalaže s arhivalijama prislanjati uza zid ili uglove, nego moraju biti na izvjesnom odstojanju od zida. Tsto tako mora se paziti na dokumente i rukopise koji se nalaze smješteni u metalnim kasama. U kase se obično stavljaju najvredniji objekti, a baš tu, ako se ne pazi, može doći do najtežih oštećenja. Kao primjer može poslužiti slučaj koji se desio u jednoj našoj biblioteci. Vrijedni rukopisi i knjige, koji su predhodno bili dezinficirani i restaurirani, bili su u jesen stavljeni u željzenu kasu koja je zbog pomanjkanja prostora bila smještena u novopregrađenoj suterenskoj prostoriji. Nakon duljeg vremena, kada se pogledao sadržaj kase, Dokazalo se da je većina knjiga i rukopisa teško oštećena od plijesni koje su se u međuvremenu razvile. Kasa, koja je bila hermetički zatvorena, rashladila se preko zime. Zbog toga je u njoj porastao stepen vlažnosti. Ma kako dobro bila izvršena dezinfekcija objekta, spore plijesni su uvijek pristune u zraku pa su one u atmosferi povišene vlažnosti našle na knjigama pogodno tlo za svoj razvoj i teško ih oštetile. Ovaj primjer pokazuje kako je važno provjetravati i kase i od vremena do vremena pregledavati građu koja se nalazi u izoliranim i zatvorenim prostorijama. Ma kako dobro i savjesno bili dezinficirani dokumenti, smješteni u nepovoljne uslove mogu opet postati povoljna podloga za razvoj plijesni. Ukoliko dođe do vlaženja ili močenja arhivske građe, mora se njenom sušenju i čišćenju pristupiti vrlo pažljivo i oprezno. Ako je arhivska građa počela pljesniviti, što se može poznati po finoj bijeloj ili obojenoj prevlaci na površini, ne smije se ni u kom slučaju početi samo s grijanjem prostorije bez odgovarajuće ventilacije, jer povišena temperatura samo pospješava razvoj plijesni. Zbog toga je najbolje da se vrši grijanje prostorije uz ventilaciju, da bi se pojačala cirkulacija zraka u prostoriji a time i sušenje materijala. Pljesnivi objekti moraju se izdvojiti, očistiti i prema potrebi dezinficirati. Čišćenje pljesnive građe ne smije se ni u kom slučaju vršiti u samom spremištu, nego a posebnoj Drostoriii ili naibolje na zraku. Tek pošto se građa dobro osušila i mehanički očistila, može se pristupiti dezinfekciji. Samo sušenje mokre arhivske građe izvodi se tako da se pojednačni listovi dokumenata raslože na stolu ili nekoj većoj ravnoj površini i suše uz lagani propuh. se provjetravanje vršilo za vrijeme sunčanih dana (7. V i 14. i 15. V), a pogotovu za vrijeme sunčanih dana uz vjetar (26. V i 8. VI) vlaga je u spremištu naglo padala. Međutim kada su prozori otvarani za vrijeme kišnih dana (12. V i 22. V) vlaga je naglo rasla. Bez obzira na to da li su prozori otvarani ili nisu, budući da je spremište teško porpuno izolirati od vanjskih urica ja, za vrijeme kišnih i oblačnih dana vlaga je viša nego za vrijeme sunčanih dana. Isto tako se vidi da je spremište u Visokoj ulici u prosjeku mnogo vlažnije nego spremište na Kaptolu. - 287 -•
