ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 259

jednog predmeta. Ako se izvjesna cjelina prikazuje u svojim komponentama, u tom slučaju cjelina postaje preglednija i preciznije izrađena. Rad na izdvajanju arhivalija iz jednog omota, traži veliki oprez. Općenito arhivističko načelo integriteta serije i svežnja, odnosno u konkretnom slučaju omota koji je sačinio sam Spinčić, treba naročito poštivati, jer neustanovivši motiv koji je doveo do uklapanja odnosne arhivalije u određeni omot, može se dogoditi da se razbije cjelina predmeta. Arhivist može izdvojiti određenu arhivaliju, ako je ustanovio da je zabuna jedini motiv po kojem je arhivalija dospjela u omot. Pri izdvajanju arhivalija treba posvetiti pažnju na to da se izdvoji čitav predmet, a ne samo dio. Često je jedan predmet sastavljen od više arhivalija od kojih neke imaju svoje priloge (alegate), pa treba u tom slučaju paziti da se izdvoji čitav predmet sa svim svojim prilozima. Sređivanje pojedinog omota i svežnjića ne obuhvata samo sistematsko skupljanje istovrsnog materijala u zasebnu cjelinu nego- i utvrđivanje redoslijeda svake pojedine arhivalije unutar omota, svežnjića pa i još manje predmetne cjeline, pače i položaja jedne arhivalije prema drugoj. Prvenstveno treba ustanoviti da li je izvjesna arhivalija samostalna arhivska jedinica ili alegat, odnosno prilog jednoj arhivskoj jedinici. Na taj način se osigurava kompletiranje jednog predmeta sa svim svojim sastavnim dijelovima, a s druge strane, pravilno signiranje arhivalija unutar jednog omota i svežnjića. Na primjer: ako u jednom omotu nađemo knjigu, ili pismo ili letak ili zemljopisnu kartu, treba da tražimo u istom omotu bilješku ,akt, pismo u kojem se spominje kakva knjiga, pismo, letak ili geografska karta kao prilog. Često će se takva arhivalija naći u drugom nekom omotu ili svežnjiću, pa će trebati koristiti često puta memoriju prilikom detaljnog čitanja pojedinih arhivalija. Svakako pronašavši bilješku ili pismo kojem pripada određena knjiga ili drugo pismo, ustanovili smo da je ta bilješka ili pismo samostalna arhivska jedinica, a knjiga ili što drugo samo alegat te bilješke odnosno pisma. Ako je alegat obiman tako da sam zauzima prostor gotovo jedne ili čak više kartonskih kutija, u tom slučaju alegat treba smatrati kao posebni svežnjić, koji će imati vlastiti naslov, a taj će biti tako sastavljen da će se moći iz samog naslova ustanoviti da je riječ o građi koja je služila za - izradu određenog akta, referata ili određene tvrdnje. Tako u Spinčićevoj rukopisnoj ostavštini nalazimo referat koji je održan 3. X 1912. u Delegaciji Carevinskog vijeća u Beču o odnosima u Bosni i Hercegovini. Da bi Spinčić mogao držati obrazloženi referat o tom problemu, bio je prisiljen sakupiti razne podatke za povijest Bosne i Herecegovine, njezine upravne organizacije i uopće prilike u toj zemlji. Taj materijal je tako obiman da sam zauzima dvije pune kartonske kutije. Stoga je originalni tekst referata s građom koja je nastala predradnjama za održanje referata sačinjavao jedan svežnjić koji nosi naslov u inventaru »Izvještaj Vjekoslava Spinčića od 3. X 1912. u Delegaciji Carevinskog vijeća o odnosima u Bosni — 259 —