ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 256

latnosti Kluba, a potom zahtjevi, spomenice, memorandumi hrvatskoslovenskih zastupnika austrijskoj vladi, zatim interpelacije Vjekoslava Spinčića, njegovi referati održani u Delegacijama, zatim njegovi govori u Zastupničkoj kući Carevinskog vijeća. Isto tako je logično da će se uz govore, interpelacije i referate prisloniti grada koja je Spinčiću služila prilikom sastava tih govora, interpelacija ili referata, a da je izvjesna grada zaista tom cilju služila, svjedoče omoti i bilješke o tome na tim omotima napisane od samog Spinčića. Slični poredak građe bit će i kod podserije »Istarski sabor i Hrvatsko-slovenski klub Istarskog sabora«, no, ipak sa izvjesnim razlikama, koje s jedne strane diktira drukčiji oblik rada hrvatsko-slovenskih zastupnika u Istarskom saboru a s druge strane manji obujam sačuvane građe po istim pitanjima. Kod te podserije doći će na prvo mjesto također građa o izborima za Istarski sabor, a onda će slijediti građa o radu Hrvatsko-slovenskog kluba Istarskog sabora, zatim ona o radu Sabora, Zemaljske upravne komisije (koja je zamjenila po svojim funkcijama djelokrug nesazivanog sabora od 1916. do 1918. godine) i napokon građa o djelovanju Vjekoslava Spinčića kao prisjednika Zemaljskog odbora Istre, jer je ovaj bio izvršni odbor Istarskog sabora, a članom tog odbora mogao je postati samo zastupnik Istarskog sabora. Kod podserije »općine« treba izdvojiti građu o Kastavskoj općini, jer je Spinčić bio članom zastupstva Kastavske općine, a ostale općine ne poredati po veličini ili alfabetski, nego po kotarevima hronološkim redom, jer se tako omogućava uvid već iz samog inventara koliko je sačuvano podataka za izvjesni politički kotar, čime se olakšava rad istraživača. Kod ostalih podserija redoslijed omota i svežnjića je lakše utvrditi. Spinčićeve intervencije za Istru slijedit će po resorima hronološki, građa o djelatnosti Spinčića iza 1918. godine tematski, a unutar teme hronološki, Spinčićevi govori na političkim sastancima hronološki, politička društva redom po značaju kao i društvene organizacije, Spinčićevi sastavci hronološki bez obzira na koju se, podseriju odnosi, korespondencija, čestitke, razglednice i »pabirci« hronološki, upravne odredbe po općinama hronološki, a novine i novinski isječci po nazivima, ako je moguće, inače hronološki. Korespondencija nije podijeljena po običaju na onu osnivača s drugima, drugih sa osnivačem rukopisne ostavštine i trećih sa trećim ili još više da bi bila odijeljena tako zvana privatna (sa rođacima) od javne (jer se odnosi na javni rad). Uzet je u obzir samo strogo hronološki sistem, jer se na taj način osigurava najširi uvid u izvjesno vremensko razdoblje ne samo s obzirom na sadržaj korespondencije nego i s obzirom na saradnike i političke istomišljenike u određeno doba, što je za istraživača od većeg značaja- kod prosuđivanja rada Spinčića kao političara, jer se je Spinčić naročito poslije 1890. godine oslanjao u svom radu sve više na svoj obavještajni aparat (župnici, učitelji i drugi) nego li na lični — 256 —