ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 257

kontakt. Osim toga, nepotrebno je odvajanje privatne korespondencije sa rođacima, jer i ona često ima slični karakter kao i ostala korespondencija. Nepotrebno je također odvajanje nacrta Spinčićevih pisama od korespondencije, jer je njihov broj neznatan, kao i onih pisama, koje je Spinčić primio i čuvao (12 komada), iako nisu bila na njega adresirana, ako se uzme u obzir da korespondencija sadržava blizu 20.000 pisama. Raspored korespondencija po važnijim adresentima (Laginja, Marko Mandić i drugi) krnjio bi opću sliku za određeni vremenski period te ga stoga ne treba sprovesti, a ako budu istraživača zanimali samo odnosi između Spinčića i određenog adresenta, biti će upućen na čitanje indeksa ili kartoteke korespodencije učinjenog po adresentima. Podijelivši tako svu građu na serije i podserije, uzevši u obzir Spinčićeve funkcije i očuvanu građu prema kritički postavljenim naslovima omota i svežnjića, te odredivši njihov redoslijed unutar podserija, preostalo je pitanje dokumenata koje predstavljaju personalije Vjekoslava Spinčića, zatim svežnjića koji se ne mogu uvrstiti ni pod jednu seriju i napokon fragmenata fonda Pićanskog kaptola i Kastavske gospoštije. Personalija se po običaju stavljaju na prvo mjesto u inventar. U konkretnom slučaju logičnije bi bilo građu o ličnim podacima Vjekoslava Spinčića staviti iza serija, koje se odnose prvenstveno na djelatnost Vjekoslava SpnČića, nego li ispred, tj. na čelo, jer za historijska istraživanja ima načelno prednost opća problematika Istre pred kojim odlikovanjem i prisustvovanjem nekom prijemu Vjekoslava Spinčića. Naprotiv, opravdano je staviti pred serije o radu Spinčića njegove dnevnike i zabilješke, jer predstavljaju odlično informativno sredstvo za proučavanje rada Vjekoslava Spinčića, te uvode istraživača uglavnom u svu djelatnost Vjekoslava Spinčića hronološkim redom.

47 Svežnjići ili omoti koji se ne budu mogli uvrstiti u bilo koju 47 Zabilješke Vjekoslava Spinčića sadržavaju naročito do 1882. god. kada je započeo njegov politički rad, raznovrsne notice (objašnjenja raznih pojmova, adrese, naslove raznih djela naročito historijsko-političkih studija, satnice, ocjene, školske zadaće njegovih učenika u Učiteljskoj školi i dr.) koje su zapisane u notese, a bile su od praktičnog značaja za Spinčića. Od 1882. god. Spinčić počinje bilježiti iz istih pobuda svoje doživljaje ne sporadično uz praktične bilješke memorijalnog karaktera nego sve više stalno, pa su tako nastali njegovi dnevnici, ako su doživljaji iznošeni kronološkim redom predstavljali pretežni dio Spinčićevih bilješki u izvjesnom notesu. Ako zabilješke nisu bile uglavnom ispremiješane s doživljajima, nego su odvojeno iskazani u notesu, u tom slučaju notes je imao zabilješke i dnevnik. Ima slučajeva kad Spinčićevi dnevnici üe sadržavaju samo doživljaje iznesene kronološkim redom, nego i zabilješke od praktičnog značenja, no, u tom slučaju takvi notesi su samo dnevnici, jer su zabilješke sporadične. Te zabilješke nisu u svojoj biti slične bilješkama Vjekoslava Spinčića, koje je on zapisao u bilježnicama pod naslovom »Štošta« (vidi kutiju br. 54), jer te bilježnice sadržavaju Spinčićeve sastavke, reminiscencije, opaske povodom nekih događaja pa i prepiše članaka, koji su ga zanimali. Te bilješke su nastale dakle iz drugih pobuda Spinčića, vjerojatno iz starog običaja njegovih đačkih vremena: »nulla dies sine linea«. Kako se vidi zabilješke nemaju isti izvor postanka niti su slične po sadržaju i svrsi bilješkama »Štošta«, dok naprotiv sa dnevnicima imaju izvor postanka i svrhu identične. Sam Spinčić je označavao godine zapisivanja zabilješki, iz čega je očito da je i sam 17 - 257 -