ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 251

Ćirila i Metoda za Istru, Lega nazionale, Narodna zajednica za Istru, »Štošta«, Cuder — Kastav, izbori za sabor, interpelacije, kastavski spisi političke naravi, Spinčićeve rasprave, penzija, korespondencija itd. Svi ti naslovi davali su nam konačno siguran pregled onih arhivalija, koje su sačuvane. Što je jedna grupa arhivalija bila detaljnije specificirana, to je i naslov bio precizniji i davao dublji uvid u sadržaj rukopisne ostavštine. Uzevši u obzir idealni inventar, koji nam je lebdio pred očima, da je sačuvana dokumentacija za svaku Spinčićevu djelatnost, zatim analiziravši popis materijala, koji je bio smješten u kutijama te gledajući na potrebe historičara pri istraživanjima ekonomskog, društvenog i kulturnog života Istre, a posebno pri crtanju ličnosti Vjekoslava Spinčića, zaključili smo da treba 112 naslova svesti na manji broj, koji će dati kompleksnu sliku jednog pitanja proučavanja. Prilikom smanjivanja broja naslova neki naslovi od onih 112 ostali su samostalni, a neki su se udružili pod jedan skupni naslov tako da je taj naslov sačuvao bitnost sadržaja i dataciju svih udruženih naslova pod taj skupni naslov. Samostalni naslovi su ostali: Spinčićevi dnevnici, Spinčićevi govori, sastavci i interpelacije, sabor, Hrvatskoslovenski klub Istarskog sabora, Hrvatskoslovenski klub i Jugoslavenski klub Carevinskog vijeća u Beču, Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru, Političko društvo Hrvata i Slovenaca, za Istru, »Naša sloga« i još neki. Korespondencija je također ostao samostalan naslov, koji je obuhvatao najveći broj kutija (59 od 132 ukupno!). Formiranje skupnih naslova iziskivalo je posebnu pažnju. Oni se moraju tako odrediti da sasvim obuhvataju pojmovni sadržaj materijala iz svakog omota i svežnjića te odgovarajući vremenski raspon. Oni su se morali izabrati tako da odgovaraju problematici za istraživača određenog pitanja u određeno doba. Oni nisu smjeli biti uopćavanje jednog problema, niti biti jednostrani, jer bi istraživača zaveli pri analizi inventara. Na primjer u rukopisnoj ostavštini nalazi se dosta bilješki i prijedloga, koji su se odnosili na djelatnost oko općinskih izbora u Kastvu i drugim istarskim općinama, zatim zapisnika sjednica općinskih vijeća, s kojima su obično u vezi pisma općinskih funkcionera, koji uz pismo- šalju Spinčiću zaključak općine da bi poduzeo izvjesne akcije, zatim prijedlozi općina za rješenje izvjesnih pitanja, molbe općina da viša vlast izvjesni svoj zaključak mijenja i druga građa koja se odnosi na općine. Kad bi se građa ovako nabrojena u konkretnom slučaju ostavila pod svojim pojedinačnim naslovima, a da se svim ovim sličnim omotima i svežnjićima ne bi odredio skupni naslov, istraživač ne bi lako mogao zaključiti da se radi o građi, koja argumentira borbu hrvatskog življa za vlast u općinama, dakle da je riječ o općinama, općinskim izborima i problemima, a često ne bi mogao ustanoviti da se konkretno radi o nekom specifičnom problemu izvjesne općine. Na primjer omot s naslovom »Cuder« ne može zainteresirati istraživača — 251 —