ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 252

koji još ne poznaje problematiku općine Kastav, a ipak Cuder je bio posebni problem općine Kastav, jer je predstavljao instrumenat talijanske iredentističke politike Istarskog zemaljskog odbora kojim se htjelo uništiti općinsku monolitnost u Kastvu, tu kulu oporbe protiv iredentističke politike u Istri. Uzevši dakle sve te faktore u obzir formiran je skupni naslov za sve materijale o izborima i problemima općina i to »Grada o općinskim izborima u Istri (1892. do 1907.) i općinskim problemima (1891—1912)«, pa su pod taj skupni naslov došli svi omoti i svežnjići, koji su se odnosili na tu materiju, tako da je ipak građa za jednu općinu sačinjavala jednu cjelinu. Građa za općinu Kastav je izdvojena iz te grupe 1) jer je Spinčić bio član općinskog zastupstva u Kastvu,i 2) obzirom da je građa za tu općinu obimna, pa je formiran posebni naslov »Građa o problemima općine Kastav (1849—1931)-«. No, i taj naslov je ustvari skupni naslov, jer je građa o kastavskoj problematici raznovrsna i smještena u više omota i svežnjića. Budući da su omoti kastavske problematike uvršteni pod skupni naslov hronološkim redom, to je i omot »Cuder« ušao u red prema svom vremenskom rasponu. Formiranjem skupnih naslova postigli smo- da je istraživač orijentiran inventarom na dva glavna naslova, ako želi proučavati općinsku problematiku Istre, odnosno posebno općine Kastav, a ako su mu potrebni odmah i detaljniji podaci o istom pitanju, poslužit će mu naslovi svežnjića i omota, koji su uvršteni pod taj skupni naslov. Pri tom ne će ga smetati da je materija jednog skupnog naslova smještena u više kutija. Među skupne naslove koji su apsorbirali najveći dio arhivalija spadaju »Ekonomski odnosi« i »Prosvjeta«. Pod naslov »Ekonomski odnosi« potpali su omoti i svežnjići s naslovima poljodjelstvo, pomorstvo, željeznice, mostovi, autosaobraćaj, trgovina, obrt, financije, aprovizacije za vrijeme prvog svjetskog rata i borbu protiv oskudice, a pod »Prosvjeta« omoti i svežnjići s naslovima pučko školstvo, učiteljska škola u Kastvu, ostale srednje škole u Istri, sveučilišno pitanje u Zagrebu, Ljubljani i Trstu (1901—1914), problemi nastave 1917. i 1918. godine, borba za povišicu place nastavnog osoblja u Istri te za ukinuće školskih taksa. Pošto je sva građa rukopisne ostavštine Vjekoslava Spinčića smještena pod odgovarajuće naslove unutar omota, koji je formirao sam Spinčić, i svježnjića, koje je formirao arhivist, a veći dio tih naslova podijeljen među skupne naslove, formirajući tako veće grupacije omota i svežnjića, trebalo je preći na određivanje redoslijeda pojedinih naslova samostalnih ometa i svežnjića te skupnih naslova za grupacije omota i svežnjića, a to znači trebalo je utvrditi plan definitivnog inventara. Analizirajući naslove omota i svežnjića i upoređujući ih s društvenim funkcijama Vjekoslava Spinčića moglo se utvrditi da se idealni inventar neće moći u potpunosti ostvariti. Najobimnije je zastupana građa koja se odnosi na rad Vjekoslava Spinčića kao zastupnika u Ca— 252 —