ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 250

kluba Istarskog sabora sa svojim bilješkama nalaze u kutijama broj 1, 2, 3, 33, 36, 44, 52, 55, 57, 68 i 80; dalje: zapisnici sjednica Hrvatsko­slovenskog kluba Carevinskog vijeća u Beču u kutijama broj 17, 31, 33, 34, 51 i 94; dalje: materijali Političkog društva Hrvata i Slovenaca u Istri u kutijama broj: 45, 64 i 68; materijali Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru u kutijama broj: 3, 4, 17, 49, 74 i 75 itd. Isto tako analizirajući naslove omota i svežnjića mogli smo usta­noviti da bi trebalo često više raznoimenih svežnjića i omota koji su se nalazili u raznim kutijama spojiti u jedan, ne dirajući ipak cjelinu pojedinih svežnjićaj jer su se ti raznoimeni svežnjići i omoti odnosili samo na jedan predmet, ali su predstavljali rješavanje tog predmeta u više faza ili su bili razlučeni u svoje komponente, pa su onako rastav­ljeni svaki za sebe onemogućivali istraživaču potpuni uvid u kompleks čitavog pitanja. Na primjer: Spinčić je napisao studiju »Crtice iz hrvat­ske književne kulture Istre«. U kutiji broj 3 nalazio se omot s naslovom te studije, u kojem se nalazio manuskript, u kutiji broj 11 omot s naslovom: troškovi štampanja studije »Crtice . . .«, u kutiji 13 omot »Kritika studije' Crtice ...'«au kutiji broj 72 omot s naslovom »Zahvale« koje su se međutim odnosile na čestitke zbog objelodanjivanja »Crtica . . .«. Na kraju, detaljnim pregledom čitave grade moglo se ustanovili da Spinčić niti bilo tko drugi nije vodio očevidnik dokumenata ruko­pisne ostavštine. Spinčić je vodio doduše bilješke »O' obavljenim stva­rima« (1898—1914) u formi jednog protokola, ali brojevi označeni u protokolu kao i njihov sadržaj nisu se poklapali sa redoslijedom pisama, »spisa« ili bilješki ni hronološki ni sadržajno, iako redoslijed korespo­dencije nije bio dirnut. Spinčićev protokol predstavlja naime evidenciju obavljenih intervencija hronološki onako kako su slijedile. Istina, te akcije su uslijedile većinom na osnovu korespondenc.je, ali i na usmeni dogovor, prijedlog, molbu saradnika, znanaca i prijatelja. Međutim u protokolu, ako možemo tako nazvati evedenciju Spinčićevih interven­cija, postoje brojevi sa sadržajem intervencije koja nije uslyedila ni na čiju poniiku. Očito je dakle da se korespondencija ne bi mogla uskladiti s brojevima te evidencije. Pa prema tome, jer ni istraživači nisu citirali Spinčićevu rukopisnu ostavštinu prema redoslijedu koji je utvrdio dr Budisavljević, ostalo je slobodno da se građa rukopisne ostavštine sredi u skladu s djelatnošću Vjekoslava Spinčića. Prije nego smo složili odnosno spojili istovrsne arhivalije u raznim omotima, koji su bili smješteni u raznim kutijama, trebalo je preći na sastav plana definitivnog inventara. Nakon dosadašnjeg grubog sređivanja rukopisna ostavština je bro jila 112 raznih naslova svežnjića, omota, pa i kutija, ukoliko se u određenoj kutiji nalazio istovrsni materijal. Takvi su na primjer naslovi bili: čestitke, dnevnici, Riječka rezolucija, životopisi, sabor, asesorija, obrana hrvatskog jezika u K-astvu, podaci za onomastiku, Družba sv. — 250 —

Next

/
Thumbnails
Contents