ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 562

5. Dotacijom Republičkog Savjeta za nauku i kulturu od 400.000.— dinara! završeni su svi zidarski radovi na adaptaciji velike dvorane u drugom katu, te je Arhiv na taj . način došao do novog velikog i prikladnog spreminog prostora. Ali da bi se novo dobiveni prostor mogao iskoristiti za prikladan smještaj arhivalija, potrebno je još u nj postaviti električnu instalaciju, obojiti zidove i izraditi police. Za osiguranje arhivske građe u slučaju požara, u prostorije, koje nemaju aparate za gašenje požara, postavljeni su sanduci s pijeskom. ' '» : 6. Ostvarena je suradnja s Naučnom bibliotekom u Dubrovniku prigodom proslave 450-godišnjice rođenja dubrovačkog komediografa Marina Držića, kojom prigodom je priređena izložba. 7. U vezi rivendikacije dubrovačkih arhivalija još zaostalih u Beču nastavljena je akcija, da bi te arhivalije bile konačno povraćene na svoje mjesto. 8. U arhivskoj čitaonici radilo je oko lCp domaćih i stranih čitača. Izdano je oko 3000 arhivskih knjiga i svežnjeva. Samo 1958. godine izišlo je 38 što većih, što manjih radova, koji se temelje bitno ili djelomično na materijalu našeg arhiva. Uz to riješene su mnoge molbe pojedinih građana, koji su tražili dokumente iz arhiva XIX. i XX- st. radi zaštite svojih interesa. Odgovoreno je također na 60 zamolbi domaćih i stranih naučnika. 9. U fotolaboratoriju arhiva snimano je za preko 60 stranaka. Veća snimanja vršena PU za »Fondazione Giorgio Cini« u Veneciji (dokumenti, koji se tiču Mletaka) i za Slavenski seminar u Utrechtu (svi ćirilski dokumenti od XII. — XVI. st.). Ova snimanja su još u toku. Zdravko Šundrica \ IZ ARHIVA U RIJECI Sumarni rezultati rada u god. 1958. bili su slijedeći: 1) Nadzor nad arhivskom građom i registraturom, koja se nalazi van arhiva, a na području našeg teritorijalnog djelokruga. Kroz 1958. godinu po našim arhivistima vršen je povremeno pregled pojedinih registratura u samom gradu Rijeci, te su tom prilikom davana službenicima registratura potrebna uputstva. Registrature van našeg arhiva, uslijed nedovoljnih financijskih mogućnosti, nismo obilazili, ali smo svako službeno putovanje u Istru koristili i da obiđemo po koji stari arhiv i registraturu. Tom prilikom davali smo potrebne preporuke i uputstva za čuvanje tog materijala, a jednom prilikom čak smo spasili neku građu (protokoli iz kraja mletačke vladavine), &oja se odnosila na Buzet, a nije bila osigurana. Osim toga za nadzor i zaštitu, vanjskih registratura i arhivske građe imali smo povjerenika u licu upravitelja Muzeja u Pazinu, ali kako je on službeno premješten, potrebno je da za to nađemo neko drugo podesno lice. 2) Preuzimanje novih fondova. 1958. godine u arhiv je preuzeta samo neznatna nova građa (građa nekih škola u Rijeci). Kako se radi o osnivanju kotarskog arhiva u Puli, naš je arhiv prestao da sa tamošnjeg područja doprema arhivsku građu, već se ogranič'0 na to, da tu građu samo nadzire i daje uputstva za čuvanje. 3) Sređivanje arhivske građe. Kroz proteklu je godinu arhivistički obrađena slijedeća građa: a) Sređeni su arhivi s bivšeg područja STT (hrvatskog dijela bivšeg STT-a: Buje, Novigrad i t. d.). Inventar, uslijed nužnog prelaska na druge poslove, nije sastavljen, ali se na temelju sređene građe može lako sastaviti. b) Izvršeno je škartiranje arhiva bivših parobrodarskih društava iz Rijeke: »Fiumana«, »Tirrenia«, »Adria«, Carnaro«, Lloyd Triestino«, »Italia« i t. d. Za preostalu građu, koja je sređena, sastavljen je inventar. c) Škartirana je građa bivše Trgovinsko-obrtničke komore u Rijeci (1924— — 562 —