ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 563

1948), te za preostalu gradu sastavljen in­ventar. d) Također je škartiran materijal po­duzeća za Rafineriju nafte (bivša R. O. M. S. A.). Sastavljen je inventar. e) Nakon provedenog škartiranja sa­stavljen je inventar školskih spisa za biv­še školsko nadzorništvo za Kvarner Prov­veditorato agli studi di Provincia del Carnaro). „ f) Krajem godine početo je sređivanje velikog i vrlo značajnog fonda našeg arhiva, t. j. arhiva riječke Prefekture. 4) Popularizacija arhivske službe (iz­ložbe, predavanja i t. d.). U mjesecu studenom prošle godine, kao i svake od posljednjih godina, pri­ređena je u arhivu izložba prilikom »Tjedna arhiva«. Ta je izložba ove go­dine bila tehnički i estetski najbolja od svih dosadanjih, jer se raspolagalo ve­ćim sredstvima za njeno uređenje. Tom prilikom održana su i prigodna predavanja po školama i preko Radio­stanice u Rijeci. 5) Naučni rad na arhivistici i drugim pomoćnim historijskim naukama. Održan je višemjesečni tečaj iz paleo­grafije, diplomatike i arhivistike, koji su pohađali svi stručni službenici Arhiva i neki službenici iz Naučne biblioteke. Pripremana je građa, koja dolazi u ob­zir za publiciranje u »Vjesniku Drž. ar­hiva u Rijeci«. 7) Izdavanje časopisa. Objavljen je IV. svezak našeg časo­pisa »Vjesnik« i započet rad na pripre­manju V. sveska. Dr. Mirko Zjačić DJELATNOST HISTORIJSKOG ARHIVA U VARAŽDINU 1. Nadzorna arhivska služba i preu­zimanje arhivalija. Ustanovljenjem mreže arhiva u NR Hrvatskoj, Historijski arhiv u Varaž­dinu obavlja arhivsku službu na teri­toriju Međimurja, Zagorja i dijela Po­dravine. To je područje današnjih ko­tareva Čakovec, Varaždin, Koprivnica i Krapina. Područje Varaždina i Ko­privnice bilo je već ranije obuhvaćeno, te glavninu arhivskih fondova ove ustanove čine preuzeti arhivi tog teri­torija. Prošle 1958. godine, bilo je te­žište rada upravo na Međimurju. Za to je vrijeme registrirano, te zatim dopremljeno i smješteno u pomoćno arhivsko spremište u Čakovcu 40 fon­dova, koji čekaju na daljni arhivski postupak. Primjećujemo, da niti na području kotara Koprivnica, a niti na onom kod Čakovca, Arhiv nije bio u stanju iz objektivnih razloga vršiti stalan nadzor. Korišteni su svi mogući puto­vi i sredstva, ali je ipak u konačnici sve to predstavljalo samo povremenu arhivsku nadzornu službu a ne perma­nentnu. Ukupno su u 1958. godini re­gistrirana i preuzeta na teritoriju ko­tareva Čakovec i Varaždin 44 fonda. Obavljen je, ali nije dovršen popis i opis obiteljskog arhiva Varady (od go­dine 1578—1918); jednako Kotarskog suda Novi Marof (1889—1948) i opći­ne Novi Marof (1947—1958). 2. Sređivanje arhivalija i arhivisti­čka obrada. a) Poslovi osnovnog sređivanja o­bavljeni su na novo* preuzetim arhivi­ma škola Varaždina i Krapine, arhivu Uprave prihoda općine Varaždin, kao i na ostacima čas prije spomenutih ar­hiva u Međimurju. Izvjesni zahvati su vršeni i na preuzetom arhivu Lječili­šta za TBC pluća Klenovnik; b) Obrada građe vršena je na arhivu grada Varaždina od (1700—1795) i 1700—1805) (nastavak); na arhivu Starogradske Varaždinske općine (1750 —1850): i jednako na arhivskoj zbirci NOB (1943—1945). U čisto su ispisiva­na regesta spisa arhiva općine Varaždin za razdoblje, za koje nema pomoćnih knjiga od (1700—1774) (nasavak). Jed­nako je evidentirana oštećenost dokume­nata arhiva grada Varaždina (Radikalni arhiv (1209—1844), obiteljskog arhiva Bedeković (1247—1926), Erdödy (1565 — 563 —

Next

/
Thumbnails
Contents