ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 561

povijesti te na objavljivanju svoje arhivske građe. Organizirana su vodstva kroz Arhiv spojena sa stručnim predavanjima, dovođene su u Arhiv skupine učenika srednjih škola, u školama su po razredima i na razglazu održana predavanja. Predavanja održana su i na osječkom radiju, a po mjesnim i vanjskim rovinama i stručnim časopisima i knjigama objavljeni su članci i rasprave o povijesti Osijeka i Slavonije te o arhivskoj problematici. Sav taj rad napose je pojačan za vrijeme »Tjedna arhiva«, kada je Arhiv u Osijeku za osječke srednjoškolce raspisao svoj vlastiti nagradni IZ ARHIVA U 1. Prigodom »Tjedna arhiva« permanentna arhivska izložba bila je stalno otvorena prije i poslije podne, uz slobodan pristup. Školama, koje su posjetile izložbu, održana su predavanja o važnosti arhiva i tumačilo izložene dokumente. Preko mjesne radiostanice održano je predavanje: »Jedan dan u dubrovačkom Arhivu«, a na Radničkom sveučilištu drugo predavanje: »Odraz starog Dubrovnika kroz njegov Arhiv«. Za izložbu 40-godišnjice osnivanja Države SHS, koju je priredio Državni arhiv u Zagrebu, poslano je nekoliko dokumenata iz našeg arhiva. 2. Evidentiran je dio građe od 1918. —1941. godine. Privremeno su izdvojeni spisi, koji se odnose na aktivnost KPJ od 1923. do 1929. godine, iz povjerljivih spisa Dubrovačke oblasti, a iz odgovarajućih protokola napravljeni su izvaci o istom predmetu. To isto je učinjeno sa spisima Redarstvenog odsjeka Kotarskog poglavarstva od 1919. do 1922. godine i policijskog komesara Kotarskog poglavarstva 1919. godine o odjecima Oktobarske revolucije. Sređeni su ostaci fonda Javnog tužioštva bivše Jugoslavije i NDH. U toku je rad na evidentiranju protokola i spisa Okružnog inspektorata Kotarskog poglavarstva u svrhu pripremanja arhivskog materijala o KPJ od godine 1919. dalje, povodom proslave 40-godišnjice 36 ^U^šEtSSStb — natječaj s temom iz povijesti Osijeka odnosno šire Slavonije. Službenici osječkog Arhiva od njegova su osnutka sindikalno učlanjeni u osječkoj područnici Društva muzejskih radnika NR Hrvatske kao organizaciji najbližoj po radu i po zadacima. Na taj su način na korist arhiva i muzeja uvijek uspješno surađivali s osječkom podružnicom i svim ostalim slavonskim podružnicama muzealaca. Takav zajednički nastup neophodno je potreban za spašavanje arhivske građe i za izgradnju arhivske mreže na terenu. Dr. Kamilo Firinger DUBROVNIKU Komunističke partije Jugoslavije. Uporedo s time sistematski se ^radilo na sređivanju arhiva Kotarskog poglavarstva. Sređen je također dio nesređenog materijala iz doba Dubrovačke republike. K tome vršena je revizija već sređenog materijala. 3. Uspostavljen je kontakt sa narodnim vlastima Kotarskog NO-a u vezi s nadzorom nad registraturama na području ovog arhiva i u radu prenošenja u naša spremišta one građe iz tih registratura, koja je izgubila važnost za tekuće poslovanje. Direktor arhiva je obišao arhiv grada Korčule i pregledao arhivski materijal Bogišićeve biblioteke u Cavtatu. Tokom ove godine primljen je još jedan dio arhiva stare Dubrovačke općine i smješten na police koje su bile još slobodne. Dogovoreno je sa Carinarnicom, da će tokom 1959. godine biti preuzet i njihov arhiv. Iz budžetskih sredstava kupljene su arhivalije, koje svojim glavnim dijelom pripadaju arhivu obitelji Bonda i Bozdari. Arhivalije su preuzete u vrlo nesređenom stanju, a odnose se na XVIII. i XIX.

v stoljeće. 4. Radi stručnog uzdizanja arhivskih pomoćnika jedan arhivist im je davao časove iz talijanskog jezika. Drugi arhivisti su se bavili naučnim radom i objavili po nekoliko radova, na temelju proučavanja arhivske građe. 561 —