ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)
Strana - 557
IZLOŽBA U DRŽAVNOM ARHIVU NRH U ZAGREBU Povodom 40-godišnjice stvaranja jugoslavenske države (1918-1958) i povodom Drugog kongresa historičara FNRJ, na kome je tretirana ta tema, organizirana je u Zagrebu i izložba arhivskih dokumenata. Savez društava arhivskih radnika FNRJ poduzeo je još ranije inicijativu za pripremu takve izložbe, organizaciju njenu povjerio Državnom arhivu NRH u Zagrebu, te poslao rukopis svim arhivskim ustanovama u zemlji, da pripreme popis dokumenata, koji bi došli u obzir za izložbu. Na raspis se odazvalo 26 arhivskih ustanova. Materijalna sredstva za izložbu osigurana su dotacijom Saveza u iznosu od Din. 100.000.—, zatim sredstvima, koja je Državni arhiv NRH imao u 1958. god. za priređivanje izložbi, te konačno i prilozima velikog broja arhivskih ustanova iz cijele zemlje, koje su organizatoru izložbe dostavile bilo mikrofilmove arhivskih dokumenata bilo već izrađene fotokopije, dokumenata, koje su se neposredno upotrebile kao izložbeni eksponati. Izložba je bila postavljena u prostranim i lijepim prostorijama Muzeja narodne revolucije u Zagrebu, a otvorena je 23. novembra, t. j. istog dana, kada je otvoren i Drugi kongres historičara FNRJ u Zagrebu. Uz predstavnike Narodne vlasti, naučnih i kulturnih ustanova i organizacija, otvorenju izložbe je prisustvovao i veći broj učesnika Drugog kongresa historičara FNRJ na čelu sa predsjedništvom Saveza historijskih društava FNRJ. Sa preko 500 eksponata, od čega su 50% bile fotokopije, a ostalih 50% originalni arhivski dokumenti, čitava je izložba bila koncipirana i postavljena po slijedećim tematskim tablama: I. Rad Jugoslavenskog odbora u emigraciji; II. Akcije jugoslavenskih iseljenika; III. Rad Frana Šupila; IV. Građanske partije u južnoslavenskim zemljama Austro-Ugarske početkom 1917. god.; V. Nutarnje prilike u južnoslavenskim zemljama 1916.-1917. god; VI. »Majska deklaracija« od 30. V. 1917.; VII. Krfska deklaracija od 20. VII. 1917. god.; VIII. Jugoslavenski dobrovoljci u Rusiji; IX. Socijaldemokratske partije južnoslavenskih zemalja prema jugoslavenskom pitanju; X. Odjeci Oktobra u južnoslavenskim zemljama; XI. Januarski memorandum od 31. I. 1918. god. Jugoslavenskog kluba u bečkom Parlamentu; XII. Saveznici i SAD prema jugoslavenskom ptianju; XIII. Unutrašnje prilike u južnoslavenskim zemljama tokom prve polovice 1918. god.; XIV. Zeleni kader; XV. Unutrašnje prilike u južnoslavenskim zemljama ljeti i na jesen 1918. god.; XVI. Oktobarski dani 1918.; XVII. Unutrašnje prilike u južnoslavenskim zemljama u novembru 1918.; XVIII. Sklapanje primirja na ratištima (posebno na austrotalijanskom ratištu); XIX. Sudbina ratne flote u Puli; XX. Talijanska akupacija dijela jugoslavenskih zemalja; XXI. Vanjska politika Narodnog vijeća SHS; XXII. Oko Ženevske konferencije; XXIII. Nutarnja politika Narodnog vijeća SHS; XXIV. Crnogorsko pitanje; XXV. Prvi decembar 1918.; XXVI. 5. XII. 1918. u Zagrebu; XXVII. Prva vlada Kraljevine SHS i međunarodno priznanje nove države; XXVIII. Nutarnje političke prilike Kraljevine SHS u periodu decembar 1918. — mart 1919. god.; XXIX. Konferencija mira u Parizu i jugoslavensko pitanje. Glavni dio eksponata uzet je iz bogatih fondova Državnog arhiva FNRJ, Državnog arhiva NRH, Arhiva Jugoslavenske akademije u Zagrebu, Diplomatskog arhiva FNRJ, Državnog arhiva NR Srbije, Historijskog instituta u Cetinju, Državnog arhiva NR Bosne i Hecegovine, Državnog arhiva u Mariboru, i Arhiva grada Zagreba. Dakako, da su i eksponati iz drugih arhivskih ustanova, iako po broju manji, bili značajna i dragocjena dopuna cjelini izložbe. Neki su vrijedni materijali, kao na pr. iz fondova Vojno-istorijskog instituta u Beogradu, nažalost zakasnili, pa nisu mogli biti izloženi. Izložba je bila otvorena sve do konca mjeseca februara 1959. god. Kroz nju je prošao veliki broj posjetilaca, pojedinačno i u grupama. I nastavi je dobro poslužila, jer je velik broj školskih posjeta pod vodstvom nastavnika razgledao izložbu. Iako je za postavljanje ove izložbe bilo potrebno savladati brojne tehničke i ostale poteškoće, s obzirom na prikupljanje izložaka, njihovu obradu, njihov obim i tehničko uređenje i— 557 —