ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 558

zložbenih prostorija, možemo reći, da je izložba dobro uspjela zahvaljujući suradnji naših arhivskih ustanova i zalaganju radnog kolektiva Državnog arhiva NRH u Zagrebu kao organizatora izložbe. Izložba je nesumljivo bila lijepa afirmacija naših arhivskih ustanova i vrijedan prilog njihovoj kulturno prosvjetnoj djelatnosti. Bernard Stulli IZ ARHIVA GRADA ZAGREBA 1) Nadzor nad arhivskom i registraturnom gradom. U 1958. godini Odlukom Savjeta za kulturu i nauku NRH prošireno je područje djelokruga AGZ-a, te uz grad i kotar Zagreb, Arhiv je dobio i područje kotara Kutine. Evidentiran je arhiv Kotarskog suda Velika Gorica od 1880. do 1930., te su izvršene predradnje, da se dobije pomoćno spremište u Velikoj Gorici. U sporazumu pak s KNO Kutina utvrđen je način, kako će se izvršiti evidencija registraturne građe. Izvršena je evidencija poduzeća, koja vrše otkup starog papira, kao i njihovih podružnica na području grada Zagreba, te su poduzeti koraci, da se prerada papira iz registratura ne vrši bez prethodne kontrole arhiva. 2) Preuzimanje novih fondova građe u arhiv. Preuzeti su ovi fondovi: Udruženje električne centrale od 1927.—1945., Općinska električna centrala Samobor od 1928 —1945. Sudbeni stol od 1859. —1929., 15 arhiva likvidiranih privrednih poduzeća, 8 arhiva likvidiranih radnih zadruga, Samoborska štedionica. Osim toga arhiv je popunio svoj osnovni fond Arhiv općine grada Zagreba s građom: Gradske električne centrale od 1907.—1945., Socijalni odjel, Prosvjetni odjel 1945.—1955., Građevinski odjel, i Gradska štedionica od 1913.—1946. 3) Arhivistička obrada građe. Nastavljeno je sređivanje Kotarskog narodnog odbora Zagreb do 1952., Državnog nadodvjetništva, Advokatske kancelarije dr. Lichta, Savjeta za prosvjetu i kulturu Gradskog narodnog odbora Zagreb od 1945.—1956., Makančeve zbirke, Osnovnih škola. Od ostalih poslova vršeno je traženje i evidencija podataka o stvaranju Jugoslavjie 1918. god. i za radnički pokret od 1919.—1945. 4) Popularizacija arhivske službe. Samostalne izložbe u prošloj godini arhivska ustanova nije priredila, ali je pridonijela svoj dokumentarni materijal za izložbu »Stvaranje Jugoslavije«. Naročita aktivnost u popularizacji arhivske službe sprovođena je u »Tjednu arhiva« dijeljenjem letaka po školama i ustanovama, dok školskoj omladini, koja je posjetila Arhiv, rastumačena je uloga i zadaća arhiva, te pokazana spremišta. 5) Suradnja s nastavom. Postojao je kontakt s nastavnicima srednjih škola, napose proučen je program seminara za društvene nauke, te je konstatirano, da u sadašnjim uvjetima mogu jedino izložbe najbolje doprinijeti suradnji između arhiva i škola. 6) Naučni rad na arhivistici Stručni službenici arhiva surađivali su u arhivskim stručnim časopisima i objavili u 1958. god. 4 rada sa stručnom problematikom i 7 prikaza i manjih članaka. Ivan Srebrnić