ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 543

7—51). Autor je vrlo iscrpno.i dokumentirano obradio institut »brigače« u kastavskoj gospoštiji, točnije na području veprinačke općine, davši time novi vrijedan prilog svom nizu rasprava iz oblasti pravne historije Kastavštine. Dobro je prikazan proces razvoja »brigače« od 16. stoljeća do najnovijeg vremena; od pravnog običaja, koji je označavao obavezu godišnjeg podavanja dijela prihoda s određenog zemljišta za religiozne svrhe i odražavao vid često teške eksploatacije seljaka po svećenstvu^ preko ustanove pozitivnog prava u drugoj polovici 18. stoljeća, kada »brigače« postaju predmet fideikomisarne supstitucije, pa do najnovijeg vremena, kada je brigača izgubila svoj sadržaj, zadržavši se samo kao naziv za one komade zemljišta, »koji su nekada imali tu funkciju, iako je ova danas pala u zaborav«. Dobro su uočeni i ekonomski momenti, koji su utjecali na razvoj ove pravne ustanove. Šteta je jedino, što autor nije šire razradio porijeklo »brigače« i što nije s više komparativne građe s drugih područja osvijetlio srodne oblike eksploatacije naroda sa strane crkve, pa time još bolje ocrtao mjesto »brigače« u sistemu te eksploatacije. U svemu ovaj četvrti svezak »Vjesnika Državnog arhiva u Rijeci« predstavlja vrijednu publikaciju, pokazuje napredak i uspjehe naših arhivskih ustanova i na polju njihove naučne djelatnosti, te će novoobjavljenom građom nesumnjivo dati koristan poticaj našoj historiografiji. Bernard Stulli MUZEJI I ARHIVI dr. Antun Bauer i prof. Krešo Vrijedna i korisna publikacija u izdanju Ureda za informacije Izvršnog vijeća Sabora NR Hrvatske. Podijeljena je u dva dijela. U prvom, opsežnijem dijelu obuhvatio je autor dr. Antun Bauer osnovne konture historijata svakog pojedinog muzeja, koji se nalazi na području NR Hrvatske. Iza toga dao je sažeti opis vanjskog i nutarnjeg izgleda pojedine muzejske zgrade i opis cjelokupnog materijala, koji je u njima pohranjen. Prikaz je popraćen mnogim jasnim fotografijama, koje nam zajedno s tekstom daju plastičnu predodžbu o našim muzejima i njihovu sadržaju. Autor je muzeje svrstao po abecednom redu mjesta. Međutim baš u vrijeme, kada se je radilo na redakciji rečene publikacije, dolazi do otvorenja KotarNemeth Zagreb, 1957 str. 180. skog muzeja u Pakracu, što, dakako, autor nije mogao više uzeti u obzir u svojem prikazu. Spomenuti muzej nalazi se u zasebnoj staroj jednokatnici. U pet prostranih prostorija smještene su sve moguće zbirke (od arheologije do NOB-e). Osim toga u Muzeju je pohranjeno i nekoliko matičnih knjiga pravoslavne crkvene općine u Pakracu iz XVIII. i XIX. st., te priličan broj fascikla arhivske građe XIX. i XX. st. učiteljske škole u Pakracu. U drugom, manjem dijelu publikacije (koji obuhvaća 60 stranica) prof. Krešo Nemeth daje kratak piegled svih arhivskih ustanova, koje se nalaze na području NR Hrvatske. .-• * . Prije samog pojedinačnog opisa arhivskih ustanova autor iznosi ra— 543 —