ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 466

Obračuni seoskih općina rađeni su također godišnje po naseljima, no redanje je nešto drugačije. Do 1811. tu imamo isto niz po godinama. Tada dolazi do promjene, te se u jednom svesku redaju svi obračuni pojedine općine od 1812.—1841., kad se ponovo slažu godimice. — Poseban je slučaj sa zemljišnim knjigama, kojih imamo samo po jednu (event, sa prepisima) za svako naselje, te su složene abecednim redom. Iako se kod arhiva valpovačkog vlastelinstva, kao što je gore naglašeno, radi u osnovi o građi sređenolj u registraturne serije, nalazimo u manjem dijelu nešto spisa, kojih je karakter srodan redovnoj građi familijarnih arhiva. Tu se u prvom redu radi o korespondenciji iz perioda kraja 18. i početka 19. stoljeća, t. j. iz doba baruna Josefa-Ignaca von Prandau, gdje nisu postojale nikakve registraturne signature, te su pisma sređena po primaocu, odašiljaocu i kronološki. Nadalje ima nekoliko manjih serija spisa i protokola, koje pretežno obuhvataju kraći vremenski period i odnose se na izvjesno neuobičajeno poslovanje. To je na pr. slučaj sa spisima velikog procesa između baruna Prandau i njegovih vjerovnika na prelazu 18. u 19. stoljeće; ili pak sa serijom obračuna i priloga iz poslovanja bečkog domaćinstva 1779.—1793., i t. d. Ovakve serije također imaju svoje izvorno registraturno uređenje. Nešto drugačije je stanje serija, koje su nastale iz rada šumske uprave vlastelinstva. I tu nalazimo registraturni red, ali fragmentarnost vremenskog niza očituje znakove nasilnog cijepanja. Ovo postaje jasno, kad znamo, da je veliki dio spisa i poslovnih knjiga vlastelinske šumarije iz 19. stoljeća pa sve do 1914. pronađen naknadno na terenu. Spajanje tog materijala s osnovnim fondom ispunit će praznine u ovim serijama. Osim spisa i protokola, u fond valpovačkog vlastelinstva spada i pedesetak zemljišnih mapa, pretežno iz perioda 1730.—1850. god. Po karakteru ih možemo svrstati u tri grupe: 1) mape pojedinih gospođarsko-upravnih distrikata na posjedu, 2) mape, koje obuhvataju područje jednog naselja, s ucrtanim zemljišnim parcelama, i 3) mape razgraničavanja između valpovačkog i susjednih vlastelinstava. Unutar grupa, ovaj je materijal sređen po kronološkom redu. Posebno je pitanje stručne biblioteke od oko stotinjak svezaka, što se našla u sanducima sa građom fonda. Uz zbirke zakonskih propisa sadržava ova biblioteka i zanimljivih gospodarskih, tehničkih i dr. priručnika, većinom iz prve i druge polovine 19. st. Što se tiče stanja očuvanosti građe vlastelinskog arhiva, ono je u velikoj mjeri zadovoljavajuće. Oštećen je tek neznatni dio protokola i spisa u starijem dijelu, uglavnom nekoliko dnevnika robota. Najteža je situacija kod zemljišnih mapa, koje su dragocjen materijal a u mnogo slučajeva zaderane, i s drugim mehaničkim oštećenjima, te zahtijevaju solidan opravak. S tim je povezano i pitanje načina njihove pohrane. — 466 —