ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 467

Prema iznesenom vidljivo je, da je temeljna oznaka posla, koji je obavljen na sređivanju valpovačkog arhiva: utvrđivanje stanja, u kojem se građa nalazila u registraturi, pa uspostavljanje izvornog sistema registraturnog uređenja ove dokumentacije; u prvom redu se to odnosilo na temeljne serije vlastelinskog arhiva. Što se tiče redoslijeda samih serija u općem okviru fonda, on se logički nametao s obzirom na vremenski i predmetni sadržaj svake serije, onako, kako je gore kod opisa arhiva navedeno. Pomoćna sredstva za korištenje arhiva. Posebno je pitanje pomoćnih sredstava, koja mogu služiti istraživaču za korištenje dokumentacije arhiva vlastelinstva Valpovo. Neke serije u fondu već po svom unutarnjem karakteru, a i vanjskoj formi, ne traže posebna pomagala, kao što je slučaj sa računskim spisima, popisima desetine, robotnim protokolima i dnevnicima, zemljišnim knjigama i si. Zbog toga i nalazimo originalne registraturne indekse, t. j. abecedna kazala po imenima i predmetima samo za administrativne spise, kao što su serije: Spisi najstarije uprave (pretežno), Spisi obitelji Prandau, administrativni spisi nakon 1848., pa spisi vlastelinskog suda do 1848. Dok kod novije građe imamo redovne godišnje indekse, dotle za starije serije (do revolucije) postoji svega nekoliko svezaka, koji sumarno obuhvataju građu iz cijelog perioda serije. Tako za »Acta Viennensia« izrađen je bio »Elenchus actorum Viennensium«, sa naznakama broja sveska i spisa prema novom uređenju. Spisi obitelji Prandau imaju do 1811. zajednički indeks od A

—

Z, a tada se dijeli na dvije knjige "(A

—P, Q

—

Z), s tim što su u ove uneseni i svi raniji upisi. Sudski pak spisi posjeduju dva indeksa civilnih i kriminalnih predmeta (1814—1834, 1835—1847). Na taj način, djelomice koristeći izvorne pomoćne knjige, a djelomice samu strukturu građe, u osnovi je cijelokupni fond valpovačkog vlastelinstva vrlo pristupačan naučnom istraživanju. Pitanje inventarizacije. Iznesena zapažnja iz rada na sređivanju našeg fonda ukazuju uljedno i na glavna pitanja, koja su se postavljala prilikom inventarizacije arhiva. Fond se u osnovi dijeli na dve odjelite grupe serija: spise feudalnog dominija 1721.—1848., i spise kapitalističkog veleposjeda 1848.—1945. (1935). Kod starijeg dijela prvu seriju tvore Spisi najstarije uprave, koja se poklapa s početnom etapom u razvitku vlastelinstva, njegove upravno-gospodarske organizacije i samog arhiva. Zatim dolazi logičan niz serija upravnih, računskih i drugih gospodarskih spisa i knjiga, pa dokumentacija o feudalnoj nadležnosti nad kmetovima dominija, koje serije uglavnom teku od kraja 18. st. do 1848. U novijem dijelu temeljne su serije administrativnih i računskih spisa, s izvjesnim podserijama, od— 467 —