ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 363

Atena, 28. V. 1915. Frano Šupilo Anti Trumbiću o SVOJO] akciji u Petrogradu protiv popuštanja Italiji na Jadranu. Pismo Negdje, sigurno pokvarenom vodom pokvario-sam želudac, dobio prolijev i jaku groznicu. Uzeo sam u subotu prošlu lijek i držao se u dieti. Danas mi je dobro, te bi rekao da mi je prošlo. Ali bi mi se moglo povratiti u putu. Sa svim tim bio bi došao, pa makar obolio. Ali sam uvjeren, a i ti si mi brzojavio bio, da od mene tamo sad nije potrebe. Na moje stanovište opet si odgovorio, da se slažete sa vidicima o situaciji. To znači da ste sporazumni sa akcijom kroz Niš za Petrograd, kako sam bio brzojavio, samo želiš dogovor o podjeli rada. Glede toga neće biti teško. Sad je ionako, osobito od ulaska Italije, nastupila perioda, u kojoj će trebati počekati malo, da se razbistri. Glavno je uočiti svu situaciju. Sjećaš se, da sam ti nakon dolaska u Petrograd pisao nešto o Deželićima, Ožegovićima, hrvatskoj stranci prava i t. d.

1

) koja sam tamo našao, a osim toga da ti neke stvari ne mogu pismeno saopćiti. Je li, da si razumio po aluzijama, da stvari ne stoje dobro ni u shvaćanju ni u ljudima i njihovoj doraslosti. Odmah zatim poslao sam Vasiljevića sa pismom i tumačem Pašiću, a Dušan

2

) će ti potvrditi da sam mu govorio samo loše utiske o cijeloj stvari. Kad je Dušan otišao upeo sam bio sve sile, da odgurnem zastor, i vidim sliku i upoznam istinu. To me je stajalo velika truda, obilaženja, kontakta sa raznim osobama što spada u najzanimljiviju epizodu ove ekspedicije. Lovio sam neumorno, dok nisam uspio. Potpuno uspio! Sazonov me je htio najlaskavijim riječima (mi ćemo za Vas sve učiniti, vaša stvar naša stvar i t. d.) otpraviti iz Petrograda, ali na sreću nisam* mu vjerovao, jer sam odmah iz početka bio »ali' erta«. Kako sam doznao detalje i stanje pregovora sa Italijom i raspoloženja i odluka Sazonovljevih, to ne mogu sve na papir metnuti, ni imena spominjati. Ali i ti si pomogao s onom informacijom o pregovorima Talijana sa Slovencima. Sjećaš li se da si mi pisao? U mojim istraživanjima nabasao sam na »nešto«, gdje mi je tvoja ona informacija izvanredno došla dobro i dala ključ rješenju jednog pod najstrožom tajnom povjerenog rebusa. Kad sam u svemu bio potpuno siguran, pošao sam u Sazonova i s njime imao razgovor pun slatkih riječi, ali poslije dotjeran u škripac i bez izlaza, posve raskrinkan i poražen priznao mi je sve! Bio je jedan neugodah~čas i prizor, koga neću nikad zaboraviti. Stvar, ukratko, stoji u ovome: Glede Italije: Pourparleurs glede Jadrana (ako Italija ostavi Austriju) moraju biti počeli bezuvjetno prije rata, prije i prvog balkanskog rata, držim još u Racconigi. Ruska diplomacija je nad Istrom i Dalmacijom bila davno prelomila štap i odredila ih Italiji, ako Italija stupi u savez. Početkom rata počeo je flirt na toj bazi. Ponude zarobljenika Trenta Primorja i Dalmacije talijanskom kralju bila je kitica cvijeća u flirtu, koja je bila sama konsekvencija službenog stanovišta Rusije. Srbija je imala dobiti trgovački izlaz na more, a sve ostalo Italija. Oni se danas izgovaraju položajem, koji je zaista težak, ali ti izgovori blijede kad se zna da je u Petrogradu ovako bilo zaključeno davno prije ove težine položaja. Ulazeći u pregovore Italija (koja je i s Bülowom pregovarala) stavila je kao conditio sine qua non da pregovori moraju biti isključivo između nje i — 363 —