ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 580

VIJE S T I IZ DOSADAŠNJEG RADA ARHIV SKOG SAVJETA NR HRVATSKE Arhivski savjet NR Hrvatske imenovan je rješenjem Savjeta za kulturu i nauku NR Hrvatske br. 939/1956 od 22. IX. 1956. sa zadatkom »da raspravlja o stručnim i organizacionim problemima od općeg i šireg značenja za rad arhiva i da daje prijedloge za unapređenje rada arhivskih ustanova i arhivske službe u NR Hrvatskoj.« Arhivski savjet (AS) ima ukupno 11 članova iz redova arhivista, historičara i drugih javnih radnika. Na svojoj prvoj sjednici održanoj 4. X. 1956. AS se konstituirao izabravši za svog predsjednika B. Stullija. Tada je ujedno biran D. Foretić za predstavnika AS-a u Glavnom arhivskom savjetu FNRJ. Pored toga na ovom je prvom sastanku vođena i diskusija o zadacima i radu AS-a, pa su precizirana mnoga pitanja, koja AS treba da raspravi. Na drugoj sjednici, 4. II. 1957, AS je pretresao ova dva pitanja: 1) perspektivni plan razvoja arhivskih ustanova na području NR Hrvatske, i 2) Problemi opreme arhivskih ustanova. O prvoj točci dnevnog reda vodila se diskusija na temelju referata D. Foretića, koji je iznio prijedloge perspektivnog plana razvoja arhivskih ustanova u obalnom pojasu, i referata K. Nemetha, koji je dao prijedlog takvog plana za ostali dio NR Hrvatske. Referenti su uzeli u obzir sve potrebne historijske, ekonomske i političke momente, vodeći računa, da se cijeli teritorij NR Hrvatske pokrije dovoljno gustom, ali i racionalnom mrežom arhivskih ustanova. Nakon svestrane diskusije u tom pravcu zaključilo se, da bi na teritoriju NR Hrvatske trebale postojati ove vrste arhiva: 1. jedan centralni državni arhiv u Zagrebu za građu republičkog značenja; 2. Arhivi za pojedina područja, za stariju i novu građu regionalnog i lokalnog značenja; 3. zatvoreni historijski arhivi, koji već postoje za uža područja, za stariju građu, a koji ne bi primali novu građu (na pr. arhivi u Hvaru i Samoboru); 4. specijalni arhivi za sabiranje građe jedne određene vrste (npr. Arhiv za historiju radničkog pokreta u Zagrebu*. Ad 1) predviđeni centralni arhiv bio bi postojeći Državni Arhiv u Zagrebu. Sto se pak tiče najvažnijeg pitanja ukupnog broja a 2) predviđenih regionalnih arhiva, zaključeno je, da bi cjelovita mreža tih arhiva trebala izgledati ovako: 1. Arhiv u Osijeku, za teritorij kotareva: Osijek, Vinkovci, Našice i Virovitica; 2. Arhiv u Slavonskom Brodu, za teritorij kotareva: Slavonski Brod, Nova Gradiška i Požega; t 3. Arhiv u Bjelovaru, za teritorij kotareva: Bjelovar, Križevci i Daruvar; 4. Arhiv u Varaždinu, za kotareve: Varaždin, Koprivnica, Krapina i Čakovec; — 580 —