ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 581

5. Arhiv u Zagrebu, za teritorij kotareva: Zagreb i Kutina; 6. Arhiv u Karlovcu, za teritorij kotareva: Karlovac, Ogulin i Gospić; 7. Arhiv u Sisku, za teritorij kotara Sisak; 8. Arhiv u Dubrovniku, za teritorij kotara Dubrovnik; 9. Arhiv u Splitu, za teritorij kotareva: Split i Makarska; 10. Arhiv u Šibeniku, za teritorij kotara Šibenik; 11. Arhiv u Zadru, za teritorij kotara Zadar; 12. Arhiv u Rijeci, za teritorij kotara Rijeka; 13. Arhiv u Puli, za teritorij kotara Pula. Prema tom perspektivnom planu bile bi potpuno nove arhivske ustanove, koje treba tek osnovati, one u: Slavonskom Brodu, Karlovcu, Sisku, Šibeniku i Puli. U Osijeku bi funkciju regionalnog arhiva preuzeo postojeći Arhiv grada Osijeka, u Varaždinu postojeći Arhiv, grada Varaždina, u Zagrebu — postojeći Arhiv grada Zagreba, u Splitu — postojeći Arhiv grada Splita, a u Dubrovniku, Zadru i Rijeci — tamo postojeći Državni arhivi. Osim toga predviđeno je, da bi perspektivno trebalo osnovati i u Gospiću arhiv za područje toga kotara, kada se stvore uvjeti za to. AS je dalje predložio, da bi se do konca godine 1958. uspostavila cjelokupna gornja mreža regionalnih arhivskih ustanova, t. j. da se do tada osnuju novi arhivi u Slavonskom Brodu, Bjelovaru, Sisku, Karlovcu, Šibeniku i Puli, te proširi nadležnost postojećih arhiva, gdje to prema navedenom planu treba. Pošto bi se onaj jedan centralni arhiv u Zagrebu zvao »državni«, to se za svih navedenih 13 regionalnih arhiva predlaže naziv »Historijski arhiv u « U diskusiji je postavljeno pitanje i o tome, da li bi se u novo osnovane arhive imala vraćati građa, koja potječe s njihova teritorija, a sada se nalazi u nekom drugom arhivu. Zaključeno je, da se načelno zadrži postojeće stanje i nikakva građa ne prenosi. Kasnije eventualne zahtjeve za integracijom građe rješavale bi posebne komisije formirane od Savjeta za kulturu i nauku NR Hrvatske. Nakon diskusije o organizaciji cjelokupne mreže arhivskih ustanova prešlo se na diskusiju o arhivskim ispostavama — sabirnim centrima, predviđenim u manjim mjestima, gdje ima dosta arhivske građe. Zaključeno je, da se prepusti arhivima i lokalnim organima vlasti, da sami odluče, gdje će te ispostave — sabirne centre osnovati. Ovaj prijedlog perspektivnog plana . organizacije cjelokupne mreže arhivskih ustanova na području NR Hrvatske prihvatio je kasnije i odobrio u cjelini Savjet za kulturu i nauku NR Hrvatske. U diskusiji o mreži arhivskih ustanova postvaljeno je i pitanje eventualne uspostave arhivske inspektorske odnosno instruktorske službe. Izmijenjena su mišljenja o tome, pa je zaključeno da se povjeri D. Foretiću, K. Nemethu i I. Mardešiću, da izrade o tome referat s potrebnim prijedlozima, pa da ga podnesu na jednom od slijedećih zasjedanja AS-a. Raspravljajući dalje na ovoj sjednici od 4. II. 1957. na temelju referata J. Vidmara problem opreme arhivskih ustanova, AS je tu problematiku podijelio na ova pitanja: 1. Higijensko-tehničke zaštitne mjere, 2 Pitanje vatrogasne zaštite, 3. Police i kartonske kutije, i 4. Pitanje restauracije arhivalija. Nakon diskusije doneseni su ovi zaključci: — 581 —