ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 251

IZ KORESPONDENCIJE FRANA ŠUPILA Dragovan Šepić U Historijskom institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu pohranjen je arhiv Jugoslavenskog odbora, koji je Akademiji predao biv. predsjednik Odbora i ministar vanjskih poslova dr. Ante Trumbić zajedno sa svojim ličnim spisima. Taj je arhiv od znatnog interesa za našu historiografiju, jer sadržava građu o akciji, koju su u vrijeme Prvog svjetskog rata vodili hrvatski, srpski i slovenski politički emigranti iz Austro-Ugarske za oslobođenje i ujedinjenje Južnih Slavena. Značaj je tog arhiva to veći, što su dokumenti srpske vlade i srpskog ministarstva inostranih poslova iz tog doba prilično oskudni. Dosad je arhiv Jugoslavenskog odbora bio malo korišten. Dr. Milada Paulova nije imala uvid u njega, kada je pisala svoj »Jugoslavenski odbor« (Zagreb, 1925.). Ona je temeljila svoj rad uglavnom na usmenim iskazima članova Odbora i srpskih državnika i političara, ali od njih je dobila i neka važnija dokumenta, koja je donijela u svojoj knjizi u cjelosti ili u izvodu. Prvi se obilnije služio građom iz tog arhiva pok. Milan Marjanović u radu na svom djelu »Diplomatska borba za Jadran«, ali je njegov rad ostao u rukopisu. Poslije je jedan dio građe objavio dr. Ante Mandić u svojoj knjizi »Fragmenti za historiju ujedinjenja« (Zagreb, JAZU, 1956.), a zatim fragmentarno dr. Bogdan Krizman u nekim svojim člancima i ja u svojoj raspravi »Šupilo u emigraciji« (Jadranski zbornik, Rijeka, 1956.) Time dakako nije popunjena praznina, koja se osjeća u dokumentarnom materijalu tog perioda, pogotovo, jer arhiv Jugoslavenskog odbora još nije konačno sređen i nije ga lako koristiti. Da bi se donekle uklonio taj nedostatak, ovdje se štampa jedan dio važnije, još neobjavljene građe, koja dokumentira rad u savezničkim zemljama za vrijeme Prvog svjetskog rata jednog od najzaslužnijih boraca za oslobođenje i ujedinjenje Južnih Slavena, hrvatskog političara Frana Šupila. Iz nje se može najbolje pratiti njegova politička akcija i razvoj njegovih nazora na probleme jugoslavenskog ujedinjenja. Osim toga, ona osvjetljava jasnije i djelatnost i gledanje ostalih jugoslavenskih političkih emigranata iz Austro-Ugarske, a pogotovo dra Anta Trumbića, predsjednika Jugoslavenskog odbora, koji je bio sa Supilom u kontaktu i dopisivanju sve do njegove smrti, usprkos neslaganja do kojeg je između njih došlo. — 251 —