ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 617

nosu na akademičare: HHStA 2, AVA 3, FuHKA 2, KA 5, VA 2. Ratno zbivanje ostavilo je na gradi OeStA teških tragova, i to ne toliko u pogledu direktnih oštećenja, koliko iz razloga uneređenja arhiva prenošenjem građe u raznorazna bliža ili dalja skloništa. Kako navodi arhivist Seidl »ako se danas baci pogled unatrag, mora se kazati, da je čitav rad na lagerovanju bio skoro suvišan, i dapače štetno se odrazio. S izuzetkom odjeljenja za unutarnje poslove i pravdu (današnji AVA) nije RAW, osim štete na prozorima i krovištima pretrpio nikakvo oštećenje«.

3) A isto važi i za Ratni i Prometni arhiv. O kakvom se ogromnom poslu radilo, govori najbolje podatak, da je RAW od jeseni 1942. pa do novembra 1944. prevezao u 50 skloništa izvan Beča oko 250 velikih vagona (t. zv. Möbelwagen) građe, a u bečkim skloništima pohranio još 50 takvih vagona. Uz to je Prometni arhiv 90% svojih fondova spremio u 4 skladišta van Beča, a Ratni arhiv 1944. prevezao u 9 mjesta na području današnje Austrije i Čehoslovačke Republike preko 958 tona spisa, izvrši vši pri tome i pregrupiranje preostalog materijala u samoj arhivskoj zgradi. Završetak rata postavio je pred austrijske arhiviste naizgled nerješiv problem, da ove mase spisa povrate u spremišta. To je bilo moguće samo zahvaljujući pomoći okupacionih sila i krajnjim zalaganjem cjelokupnog arhivskog osoblja. Kod HHStA bilo je vraćanje spisa uglavnom dovršeno 1948. Medu najvažnijim gubicima ovog arhiva treba spomenuti spise Staatsrata za vrijeme od 1761.—1833. (oko 1500 fascikala), uz nekoliko stotinjaka fascikala drugih fondova. Građa AVA povraćena je u Beč dijelom već 1946. dok su fondovi, što su se nalazili u mjestu Ledenice u Čehoslovačkoj Republici, vraćeni zimi 1949./50. Zbog oštećenja na zgradi ovog arhiva materijal je morao biti lagerovan na drugim mjestima u gradu, gdje je usprkos nepovoljnom smještaju bila dohvatna građa najvažnijih fondova. Povratak lagerovane građe HKA i FA započet je sredinom 1948. I ovdje je dio materijala bio na području ČSR, te je 1949./50. završeno recipročno ustupanje uskloništene građe između Austrije i ČSR. Dio spisa FA veoma .ie uneređen tokom rata, tako da je u Beč dovezen na teretnim kolima u veoma lošem stanju. — Kod KA dala je Saveznička arhivska komisija 1947. dozvolu za povratak građe u arhivsku zgradu, te su kao prvo stigle 144 tone spisa Dvorskog ratnog vijeća. Pristizanje građe trajalo je sve do 1950. kad je najveći dio povraćen. Ovaj materijal nalazio se u vrlo nepovoljnim prilikama: »Ako je već Arhiv vojnih sudova povraćen u stanju, koje je bilo u najvećoj mjeri nezadovoljavajuće, to su druga arhivska tijela pružala sliku potpunog rasula. Tek mali diq spisa nalazio se još povezan u prvobitnim fasciklima; ostalo je bilo sasvim uneređeno, a fondovi raznih provenijencija potpuno izmiješani. U dugogodišnjem radu, koji se protegao do marta 1952., uspjelo je ove spise barem po provenijenciji sortirati i privremeno srediti u 30.000 novih fascikala« (dr. W. Kraus).*) Godine 1951. bilo je vraćanje građe u osnovi završeno. S obzirom na kompleksnost fondova nije KA pretrpio većih gubitaka, a naročito sretna okolnost jest, da je centralni fond — arhiv Dvorskog ratnog vijeća, izgubio tek 0,5% svojih spisa. No zato je daleko veće oštećenje doživio KA čišćenjem fondova od jedne Savezničke komisije. Njen rad odvijao se bez učešća arhivskog osoblja, sa ciljem da se izdvoje spisi i drugi materi-