ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 591

potpuno prostorno iskoristiti zbog težine arhivalija i nepraktičnosti rukovanja, odlučeno je da se napravi polukat s betonskom pločom. Na taj način moći će se do maksimuma iskoristiti prostor, koji je vrlo potreban, jer ima mnogo arhivalija izvan zgrade, a i u samoj zgradi ima arhivalija, koje su još na podu. Osim toga, ovim radom prostorija se dovodi u prvobitno stanje sa polukatom i dvostrukim redom starih prozora, koji su 1904. godine bili zatvoreni, a otvoreni veliki u jednom redu. Prigodom restauracije otučen je također mal ter s vanjske strane, nabacan za vrijeme Austrije, tako da je ovaj dio palače' Sponze dobio mnogo ljepši izgled. Radovi će biti završeni krajem 1957. godine. Za ovaj posao dobio je Arhiv 900.000 Din. od NO općine Dubrovnik, 300.000 dotacije od Savjeta za kulturu i nauku NR Hrvatske i 450.000 od Društva prijatelja dubrovačke starine. Prinove U 1957. godini-preuzeti su: dio arhiva Dubrovačke općine (20. vijek); ostaci Državnog odvjetništva u Dubrovniku (19. i 20. vijek); Općinski arhiv Lopuda i arhiv Dječjeg doma sa Lokruma (20. vijek). Zdravko Šundrica IZ ARHIVA U ZADRU U toku pet posljednjih godina (19521957) života Državnog arhiva u Zadru posebna je pažnja bila posvećena sređivanju i inventariziranju arhivske građe, pa su postignuti i prilično dobri rezultati. Najprije se pristupilo sastavljanju općeg inventara arhiva, koji je obuhvatio sva arhivalija što se nalaze u arhivu, a to nije bio slučaj s općim inventarima, koji su bili sastavljeni za vrijeme austrijske i talijanske vladavine. Da bi se taj posao mogao uspješno obaviti, trebalo je barem grubo srediti neku arhivsku građu, za koju se nije znalo što ustvari predstavlja, odnosno kojoj ustanovi pripada. Tako su grubo sređeni razni spisi Namjesnistva za Dalmaciju, koji ne pripadaju već poznatim fondovima Registrature ili Presidijala, spisi Pokrajinskog i Kotarskog školskog vijeća, pa spisi raznih političkih pretura, koje su djelovale na području Okružnog poglavarstva u Zadru, spisi iz vremena prve talijanske okupacije Zadra (1918-1922),, spisi Jugoslavenskog konzulata u Zadru, spisi Pravoslavne eparhije u Zadru, i spisi obitelji Borelli i ostavština Šime Ljubica. Svi ti spisi stoje danas na raspolaganju naučnim radnicima radi istraživanja. Ukupno je tako sređeno 20 fondova sa oko 3000 svezaka. Zbog pomanjkanja materijalnih sredstava prestalo se s radom na sređivanju i škartiranju spisa Kotarskog poglavarstva u Zadru, koji je posao bio započet u 1954. godini. Tako spisi Kotarskog poglavarstva u Zadru, a pored njih neki spisi iz vremena druge talijanske okupacije Zadra (19411943) i spisi tvornice Drioli još nisu dostupni naučnom istraživanju. Svi ostali fondovi mogu se koristiti za naučni rad. Pošto je ovaj najveći i najteži dio posla uglavnom bio obavljen, pristupilo se čišćenju, sređivanju i detaljnom inventariziranju arhiva dalmatinskih gradova. Ovaj vrlo dragocjeni fond za proučavanje historije Dalmacije od 17. do 19. stoljeća bio je nehatom austrij— 591 —