ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 592

skih i osobito talijanskih vlasti veoma zapušten, izložen utjecaju vlage i mnogostruke arhivske faune i flore, što je taj stari i vrijedni povijesni materijal dovelo u bukvalnom smislu riječi na rub propasti. Trebalo je hitno spašavati tu građu. Pristupilo se stoga najprije čišćenju, a zatim sređivanju i inventariziranju najprije Splitskog, zatim omiškog i bračkog arhiva. Rad na omiškom arhivu je završen. On je sav očišćen, sređen i zaštićen kartonskim kutijama. Od splitskog arhiva invtntarizirano je i smješteno u kutije 625 svezaka, a od bračkog 271 svezak. Još prije toga nego se pristupilo sređivanju arhiva Splita, napravljen je inventar arhiva šibenskih bilježnika i općine. Tako je u fondu: Stari arhivi dalmatinskih gradova, koji obuhvataju oko 4000 svezaka, do sada očišćeno sređeno i popisano oko 1250 svezaka. Rad na čišćenju i sređivanju tih arhiva nastavlja se i u 1958. godini., a u toku iste godine počet će se sa sređivanjem korčulanskog arhiva, koji je također veoma oštećen. Uprava arhiva zahvaljuje Savjetu za kulturu i nauku NRH, koji je svojom vanrednom materijalnom pomoći omogućio da se obavi ovaj prilično opsežan i težak posao. Posljednjih godina naučni radnici češće posjećuju Državni arhiv u Zadru, pa se naučno istraživački rad sve više razvija. Dok je u 1950. godini bilo svega dvadesetak posjetilaca, koji su istraživali arhivsku građu za svoju naučnu aktivnost, u prošloj je godini bilo 66 posjetilaca, među kojima deset sveučilišnih profesora, i oko trideset sveučilišnih asistenata i suradnika raznih naučnih institucija. Mnogi od njih proveli su na radu u arhivu, po deset i više dana. Za fondove zadarskog arhiva ne interesiraju se samo naučni radnici iz Hrvatske. Mnogi povjesničari iz Sarajeva, Beograda, Titograda i Cetinja bili su prošle godine gosti zadarskog arhiva, gdje imaju, posebno oni iz Bosne, Hercegovine i Crne Gore, bogatu građu za povijest svoga kraja u 17., 18. i 19. stoljeću. Od navedenog broja posjetilaca većina njih bavila se istraživanjem izvora iz vremena mletačke i druge austrijske vladavine. (16., 17., 18. i 19. stoljeće). Dobar dio prošlogodišnjih posjetilaca bavi se historijom umjetnosti i književnosti i drugom kulturnom problematikom. Oni su pored već navedenih izvora proučavali stare arhive dalmatinskih gradova, zadarskih bilježnika, obiteljske i samostanske arhive i fond Matica. Manji broj posjetilaca tražio je dokumente za historijsku problematiku dvadesetog stoljeća (jugoslavensko pitanje, Balkanski i Prvi svjetski rat, radnički pokret i t. d.). Dinko Foretić IZLOŽBE ARHIVA U ZADRU U godini jubileja Velike oktobarske revolucije Državni arhiv u Zadru pridružio se općoj proslavi tog velikog datuma Izložbom dokumenata o razvoju radničkog pokreta u Dalmaciji od god. 1870. do 1918. Izložba je održana u zajednici s kotarskim sindikalnim vijećem u prostorijama istog vijeća od 5. do 12. svibnja i tako ušla u okvir prošlogodišnjeg Tjedna arhiva. Samu arhivsku građu o razvoju radničkog pokreta u Dalmaciji u označenom razdo— 592 —