ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)
Strana - 590
ko tih sastanaka upoznaje se kolektiv sa radom i zaključcima Savjeta Državnog arhiva. Podružnica je razvila svoju aktivnost naročito u vrijeme održavanja »Nedjelje jugoslavenskih arhiva«, i proslave 40-godišnjice Oktobarske revolucije. Podružnica bijaše inicijator i organizator dviju izložbi tokom 1957. godine. Najteži problem Državnog arhiva u Zagrebu predstavlja nedostatak prostorija, naročito za spremišta. Danas se radne prostorije nalaze u četiri međusobno udaljene zgrade, a spremišta u 7 raznih zgrada. Gotovo ni u jednoj zgradi nije Arhiv sam, nego dijeli prostorije s drugim korisnicima. Teškoća je kod traženja i dopreme arhivalija u čitaonice, naročito ako se radi o većoj količini, jer su zgrade ne samo dosta udaljene, nego se nalaze i u Gornjem i u Donjem gradu. Pored toga u najvećem dijelu spremišta nije moguće obavljati rad zimi, jer nema uz spremišta potrebnih radnih prostorija; pa hladnoća onemogućuje svaki rad u spremištima kroz zimski period. Zbog nedostatka prostorija nije preuzet materijal, koji se nalazi na terenu, a svojom vrijednošću zahtijeva nužnu intervenciju. Nedostatak prostora djelomično bi se mogao riješiti škartiranjem arhivalija iz fondova, koji se nalaze u spremištima. Tokom 1957. nije obavljano u samom Arhivu nikakavo škartiranje. U momentanoj situaciji to je jedini način rješavanja ovog problema. I pored navedenih teškoća zabilježeni su vidni uspjesi, naročito u sređivanju, pa će, nastavi li se ovom praksom, sva građa Državnog arhiva za nekoliko godina biti pristupačna za istraživanja, te će na taj način Arhiv dobrim dijelom ispuniti svoj osnovni zadatak- Jotip Vidmar IZ ARHIVA U DUBROVNIKU U 1957. godini posjetilo je čitaonicu radi naučnog rađa oko 90 naučnih radnika iz svih naših republika. Bilo je i nekoliko stranih naučnika iz Wiesbadena, Venecije, VarŠave, Gdanska i Pariza. Izdano je na proučavanje preko 3000 arhivskih svezaka i svežnjeva. Pretežno je proučavan arhivski fond iz doba Dubrovačke Republike i francuske uprave, ali. su traženi i fondovi Iz doba Austrije i bivše Jugoslavije. Znanstvene usluge Tokom 1957. godine uprava arhiva :eprimila oko 150 raznih zamolbi. Mnogobrojne naučne ustanove i naučni radnici iz naše zemlje i inostranstva obraćali su se tražeći bilo mikrof umiranje arhivske građe, bilo razna naučna obavještenja. Ove godine bilo je naročito mnogo takvih zamolbi od stranih naučnika iz Rima, Bologne, Venecije, Marburga, Utrechta, La Haye, Kopenhagena, Erlangena, Schwelma, Berlina, Bruxellesa, Niagara Falls-Kanada. Nove prostorije Palača Sponza adaptirana je 1952. godine za potrebe Arhiva, ali je dvorana koja je 1904. godine bila udešena za Sokolanu, ostala u zatečenom stanju. To je velika dvorana u desnom krilu drugog sprata, dužine 23 m, širine 8 1 visine 5 m. Tokom 1957. godine iznesene su iz nje ogromne hrpe arhivalija, koje su tu privremeno bile smještene, i postavljene na novosagrađene stalaže. Pošto se ovakva dvorana nije mogla — 590 —