ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 584

broj arhivskih ustanova, razmjernu ograničenost materijalnih sredstava i potrebu što višeg kvalitativnog nivoa tih periodika, načelno je zaključeno, đa se ne obnovi stari »Vjesnik«"Drž. arhiva u Zagrebu kao organ samo tog arhiva i da se ne pokreću posebni easopisi-godišnjaci drugih arhiva, već da se pokrene jedan takav časopis-godišnjak, kao zajednička stručna publikacija svih arhivskih ustanova na području NR Hrvatske. Uz tu zajedničku periodiku ostaje i nadalje »Vjesnik« Drž. arhiva na Rijeci kao posebna i samostalna publikacija, jer posebni naučni i nacionalno-politički razlozi unapređenja historiografije o Istri i Rijeci, kao novooslobođenih krajeva, nalažu posebnu materijalnu i moralnu brigu oko tih krajeva i njihovih naučnih, pa i arhivskih publikacija. Na osnovu sugestija referata zaključeno je, da bi i onaj zajednički arhivski časopis-godišnjak i ovaj riječki »Vjesnik« trebali da objavljuju: a) novu arhivsku građu, b) inventare arhiva i arhivskih fondova, i c) rasprave iz oblasti arhivistike i pomoćnih historijskih nauka. Historijske rasprave (studije opojedinim historijskim problemima) ne bi se načelno tu objavljivale, jer periodika za historijske studije ima razmjerno dosta danas u NR Hrvatskoj (7 posebnih i 5 mješovitih), pa nema razloga i potrebe, da se i u ovom jedinom arhivističkom časopisu zauzima prostor historijskim studijama na račun građe, inventara i studija iz arhivistike i pomoćnih historijskih nauka. Težište je stavljeno na publiciranje građe, jer je to jedna od zaista živih potreba naše nauke, s obzirom na zastoj u izdavanju građe kod nas i obzirom na neorgaziranost tog naučnog zadataka kod nas. U zadnjoj točki dnevnog reda AS je na ovom zasjedanju raspravljao i o najnovijem nacrtu saveznog osnovnog zakona o arhivima. U duljoj i svestranoj diskusiji date su primjedbe na niz odredaba tog nacrta zakona, a posebno o: karakteru i definiciji arhivske građe; vlasništvu i prometu arhivalijama, za koje bi po jednoglasnom mišljenju AS-a trebalo težiti da budu res extra comercium; osnivanju arhiva; kompetencijama Savjeta u arhivskoj ustanovi; arhivskim centrima; škartiranju odnosnon odabiranju građe; načelu integralnosti arhivskih fondova, i si. Zaključke AS-a, koje potvrdi Savjet za kulturu i nauku NR Hrvatske, dostavlja ovaj kao preporuku pojedinim arhivima i organima narodne vlasti zainteresiranim za rješavanje pojedinih problema. Bernard Stulli Prilog NEKE NAČELNE PRIMJEDBE NA GODIŠNJE PROGRAME RADA ARHIVSKIH USTANOVA NR HRVATSKE ZA GODINU 1957. Dosadašnji način sastavljanja godišnjih programa rada naših arhiva bio je vrlo različit. Tako su se neki ograničavali samo na to, da sasvim ukratko navedu glavne zadatke bez ikakvih bližih određenja i objašnjenja pojedinih zadataka. Drugi su pak detaljizirali zadatke, izlažući ih prema zaduženjima pojedinih svojih službenika, pri čemu se izgubio pregled cjeline sadržaja rada — glavnih zadataka — ustanove u odnosnoj radnoj godini. Osim toga skoro ni u jednom programu rada za 1957. godinu nisu obuhvaćeni i razrađeni konkretni zadaci s obzirom na sue osnovne zadaće jedne arhivske ustanove, već su obuhvaćene samo neke od tih osnovnih zadaća. Mišljenja smo prije svega, da godišnji program rada treba sastaviti prema pojedinim zadacima, po sadržaju rada, uz oznaku, tko je zadužen od službenika za pojedini zadatak. Uz to je dobro, ako se, u većim ustanovama, sastavi i — 584 —