ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 585

pregled zadataka po pojedinim službenicima, radi boljeg pregleda rada i aktivnosti pojedinca. Dalje, godišnji program rada treba da se prodiskutira na radnom sastanku kolektiva, a zatim prodiskutira i odobri na sjednici savjeta svakog arhiva. Uz redovne poslove vezane uz život svake ustanove, a koji se podrazumijevaju, te uz poseban redovni posao arhivskih ustanova, da pružaju usluge čitaocima u čitaonicama i raznim vanjskim interesentima (usluge naučnog i praktičnog karaktera), mislim, da se u svakom programu rada moraju kao osnovni zadaci obuhvatiti i razraditi ove djelatnosti: 1 Nadzor nad arhivskom građom, koja se nalazi van arhiva, a na području njegovog teritorijalnog djelokruga. Uz činjenicu, da kod nas mreža arhivskih ustanova još nije u cjelini uspostavljena, kao i uz činjenicu, da se na terenu još uvijek događaju slučajevi raznošenja i propadanja arhivske građe, nesumnjivo je jedan od najvažnijih i prioritetnih zadataka svake naše arhivske ustanove, da vodi kontrolu nad građom na svom terenu. Pri tom je najosnovnije pitanje, da se prije svega evidentiraju svi arhivski fondovi na terenu, a zatim da se vodi stalan nadzor nad njihovim stanjem i zaštitom. Ako. su ograničeni financijski izvori na budžetskoj stavci putnih troškova za obilazak terena, treba nastojati svim sredstvima, da se ti izvori povećaju i da se terenski nadzor što efikasnije vrši. Osim toga, po uzoru na organizaciju konzervatorske službe kod nas i na funkcije t. zv. počasnih konzervatora na terenu, trebalo bi razmisliti o mogućnosti, da se i ta počasnom konzervatorskom službom koristi, u krajnjoj liniji, i u najprečoj nuždi, i za nadzor nad arhivskim fondovima na terenu. Istovremeno bilo bi dobro razmotriti mogućnost, ne bi li se po uzoru na tu konzervatorsku počasnu službu mogla organizirati slična služba arhivskih povjerenika na terenu, koji bi uz neki honorar vršili nadzor nad arhivskim fondovima određenog područja. Kada bi se pak takav arhivski povjerenik odabrao iz redova službenika nadležnog narodnog odbora, i u sporazumu s rukovodstvom odnosnog NO-a, može se s pravom pretpostaviti, da bi se preko takovih osoba mogla uspostaviti vjerojatno efikasna nadzorna služba nad arhivskim fondovima na terenu. Na ovom zadatku nadzora rade više ili manje sve naše arhivske ustanove, ali ga neke potpuno izostavljaju u podnesenom programu rada. Treba međutim taj zadatak neizostavno u programu rada svake radne godine fiksirati i razraditi ga uz to što je moguće detaljnije uz točnu oznaku pojedinačnih zaduženja arhivskih službenika i eventualnih terenskih povjerenika. Rad usmjeravati uvijek prvenstveno na zaštitu važnijih arhivskih fondova. 2. ) Preruzimanje novih fondova građe u Arhiv. Poslije zadatka nadziranja nad fondovima na terenu nesumnjivo je najvažniji dalji zadatak svake arhivske ustanove da preuzima nove fondove građe sa terena. Skoro po pravilu javit će se kod ovog zadatka problem potrebnog spremišnog prostora za te nove fondove, ali i ovdje treba upornim nastojanjem osiguravati što više toga prostora tako, da se fondovi s terena što prije preuzmu i smjeste u spremišta sjedišta arhivske ustanove. Bez obzira hoće li se sa stopostotnom sigurnošću moći realizirati sva predviđena preuzimanja novih fondova, potrebno je u godišnjem programu rada točno fiksirati, koje bi fondove kao najvažnije odnosno najugroženije trebalo u dotičnoj radnoj godini preuzeti. 3. ) Sređivanje inventariziranje, katalogiziranje, regestriranje i ostali arhivistički rad. — 585 —