ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 583

V. 1957., raspravljena su ova pitanja: 1. Programi rada arhivskih ustanova, 2. Sistematizacija radnih mjesta u arhivima, 3. ' Arhivske publikacije, 4. Prednacrt osnovnog zakona o arhivima. O prvoj točki dnevnog reda podnio je referat, kao osnovu za diskusiju, predsjednik AS-a B. Stulli (taj referat se u cjelini objavljuje u dodatku ovom izvještaju pod naslovom: Neke načelne primjedbe na godišnje programe rada arhivskih ustanova NR Hrvatske za god. 1957). U središtu diskusije, nakon ovog referata, bilo je pitanje nadzora nad građom na terenu i o vanjskoj službi. Primjedbe su bile usmjerene osobito na mala materijalna sredstva za putne troškove potrebne za rad na terenu. Jednako se dosta diskutiralo i 0 naučnom radu stručnih arhivskih službenika u radnom vremenu. Zaključeno je, da treba zauzeti načelan stav, po kome bi se dio radnog vremena ostavio tim službenicima za naučni rad na arhivistici, pomoćnim historijskim naukama kao i na samim historijskim istraživanjima no s tim, da rad na arhivistici i pomoćnim historijskim naukama bude prvenstvena njihova briga. Uz ova objašnjenja primljen je u cjelini referat B. Stulli ja i svi tamo navedeni zadaci arhivskih ustanova kao upute, po kojima bi se trebali sastavljati 1 izvršavati godišnji programi rada naših arhivskih ustanova. O sistematizaciji radnih mjesta u rrhivima podnio je referat J. Vidmar. Diskusija se koncentrirala najviše oko pitanja, koje poslove treba da pojedini arhivski službenik i koliko bi zapravo trebalo predvidjeti ukupno službenika za jednu novu arhivsku ustanovu, koja se tek osniva, a da bi ona mogla uspješno djelovati kao arhiv. Nakon iscrpne diskusije utvrđena su jednoglasno četiri osnovna zaključka: 1) svi stručni arhivski službenici, uključivši naravno i naučne suradnike pa i direktora, moraju raditi na sređivanju arhivske građe, kao na svom glavnom poslu; 2) radna mjesta treba predvidjeti tako, da za sređivanje novijih arhivskih fondova (t. j. fondova 19. i 20. stoljeća) bude posebno određen i konkretno zadužen jedan dio službenika; 3) da arhivska ustanova mora imati najmanje 5 službenika, da bi mogla da djeluje kao arhiv; (direktor — arhivist; pomoćni arhivist, koji bi ujedno vršio administrativne poslove; manipulant; pomoćni službenik; čistačica); 4) da se povećanje broja službenika vrši prema konkretnim fondovima u pojedinim arhivima i potrebama rada. O publikacijama arhivskih ustanova, trećoj točki dnevnog reda, podnio je referat B. Stulli. U tom je referatu najprije dat pregled publikacija, koje predviđaju u svojim planovima pojedini arhivi, na osnovu njihovih izvještaja. U referatu i diskusiji je naglašena potreba koordiniranja ove izdavačke djelatnosti izradom perspektivnog plana publiciranja arhivske građe, koji nažalcst još ne postoji, a vodeći računa o tome da se raspoloživa materijalna sredstva upotrebe za izdavanje najvažnijih i najpotrebnije građe. I prije izrade takvog perspektivnog plana AS je preporučio, da se Državnom arhivu u Zagrebu osiguraju sredstva u iznosu od Din 700.000.— za dovršenje štampanja daljnjih svezaka spisa Hrvatskog sabora, jer se radi o građi koja, među ostalim, mora svakako imati prioritet kao jedan od osnovnih fondova za historijske studije. Posebno je i u referatu i u diskusiji bilo pretresano pitanje časopisa-godišnjaka naših arhiva. S obzirom na velik — 583 —