ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)
Strana - 572
ISTORIČESKIJ ARHIV, SV. 1—6 ZA GOD. 1957. (Moskva, Izd. Akademii nauk SSSR) U šest svezaka ovog dvomjesečnika, koji vrlo uredno izlazi, a na ukupno blizu 1500 štampanih stranica, dat je vrlo obiman i zanimljiv materijal: građe, članaka, saopćenja, bilježaka, kritičkih osvrta, bibliografije i vijesti. Razumljivo da u ovom godištu 1917. tematski dominiraju materijali u vezi s četrdesetom godišnjicom Velike Oktobarske revolucije. Broj i kvalitet takvih priloga kazuje nam da su se sovjetski arhivisti i historičari dobro i organizirano pripremali, kako bi što dostojnije i uspješnje obilježili tu veliku i značajnu obljetnicu. Iz obilja nove i važne historijske građe, publicirane u rubrici »Dokumenty«, najvažnijoj rubrici svakog sveska, upozoravamo na slijedeću građu: Novu građu o god. 1917 a Oktobru i Lenjinu, donose N. I. Podvojski, Borba za mir v nojabre 1917. g. (5, 146—160); R. V. Serdnak i dr —. Iz istorii Krasnoj gvardii Petrograda (5, 119—145); V. E. Poleatov, Iz istorii rabočego dviženija v Moskovskoj gubernii v. 1917. g. martavrel' (1, 79—106); M. B Kejrim-Markus, O položenii armii nakanune Oktjabrja (6, 35—60); I. I. Zolin, Protokoly Centralnoao komiteta Baltijskogo flota, avgust-oktjabr 1917. g. (4, 37—70, i 5, 46— 94); Institut marksizma-lenjinizma pri CK KPSS, Novye dokumenty V. I. Lenina, postanovlenija SNK, zapiski, udostoverenija, oktjabr 1917. g. — janvar' 1918. g. (5, 3—20); V. S. Dridzo, Otzyoy N. K. Krupskoj na vospominanija i biografičeskie materialy o V. I. Lenine (2, 24—40); Institut marksizma-lenjinizma pri CK KPSS. Dve stat'y V. I. Lenina o narodnyh školah (2, 3—6); Institut marksizma-lenjinizma pri CK KPSS. Delegaty vtorogo Kongressa Kommunističeskoao internacionala o V. I. Lenine (2, 7—23), i dr. Dalje su vrlo zanimljivi materijali, za historiju međunarodnog radničkog pokreta, koje daju: V. R. Kopylov. O meždunarodnoj proletarskoj solidarnosti v zaščitu Sovjetskoj Rossii (5. 161—181). s građom o akcijama radnika i komunističkih partija Rumunije, Poljske, Mađarske, Čehoslovačke, Njemačke (dok. br. 5. čuveni Libknechtov proglas radnicima i vojnicima Antante od 31. X. 1918.), Austrije, Engleske. USA i Bugarske, sve iz perioda 1918—1921. godine. Drugi je isto tako zanimljiv prilog A. A. Stručkova, InternacionaVnye gruppy RKP (b) i voinskie formirovanija v Sovetskoj Rossii, 1918—1920 g. (4, 3—36). Od ukupno 32 dokumenata što ih objavljuje Stručkov za nas je osobito zanimljiv onaj pod br. 20, iz oktobra 1919. god., koji predstavlja »Referat jugoslavenske grupe RKPOb) o svojoj djelatnosti za mjesec septembar 1919. god.« (str. 23—24). U bilješci (str. 35) autor kaže da je: »Jugoslavenska grupa RKP(b) oformljena u martu 1918. godine. Grupa je izdavala tjednik »Svjetska revolucija«, brošure, apele, letke i proglase na srpskom, hrvatskom i slovenskom jeziku. Agitatori grupe djelovali su u Saratovu, Samari, Tambovu, Smolensku. Taškentu i drugim gradovima. U decembru 1918. god. u grupi je bilo 112 članova i 320 simpatizera. U Astrahanu, Caricinu, Saratovu, Samari i Černom Jaru postojala su odjeljenja i odredi crvenoarmejaca — Jugoslavena.« Oba su ova priloga doduše fragmenti građe, ali će historičarima svakako korisno poslužiti. Za akcije međunarodnog kapitala i međunarodnog imperijalizma protiv — 572 —