ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)
Strana - 573
Rusije vrlo je zanimljiva građa koju daju: A. E. Ioffe, Iz istorii russko-amerikanskih finansovo-ekonomičeskih otnošenij v 1916—1917 gg. (4, 101—121); V. A. Emec — V. V. Lebedev, O privlečenii amerikanskogo kapitala v gornuju promyslennost' Rossii (3, 154—159), i V. A. Bojarskij. Ob učastii anglijskih imperialistov v organizacii intervencii protiv Sovetskoj Rossii (2, 65—84). Osobitu pažnju privlači i građa iz Drugog svjetskog rata, koju su priredili N. F. Kjung — T. A. Illerickaja — B. G. Litvak, Buhenval'dskoe soprotivlenie (4, 7—100, i 6, 82—110), s potresnim svjedočanstvima o grozotama nacističkih zločina u njemačkim koncentracionim logorima i organizaciji otpora sa strme zatvorenika-antifašista i ruskih ratnih zarobljenika. Možemo još spomenuti da je od starije građe publicirao I. F. Kurdjukov, Iz istorii russko-kitajskih otnošenij, 1695—1720 gg (3, 174—184); O. F. SÔlovjev, Iz istorii russko-tailandskih otnošenij, konec XIX — načalo XX v., (6, 122—135). 111—130), a S. M. Troickij, Iz istorii finansov v Rossii v seredine XVIII. v. (2, U rubrici »Dnevniki i vospominanija« također prevladavaju prilozi u vezi s Oktobrom i 40-godišnjicom 1917. god. Tako npr. jedna grupa autora daje Vospominanija učastnikov Velikoga Oktjabrja (5, 186—220); S.A. Zajakin, Vstreči s V. 1. Leninym v 1917. g. (2, 136— 139); M. I. Muhtar — Londarskoj, Boevaja družina Krasnoj gvardii Putilovskogo zavoda (1, 205—212), i dr. I u rubrici rasprave — članci (»Staty«) ima 2 priloga u vezi s Oktobrom. Prvi je redakcijski pregled »O publikacii istočnikov po istorii Oktjabr'skoj revoljucii« (5, 237—246). Tu se najprije navode sva ranija izdanja građe za historiju Oktobra, njihove dobre strane, ali i slabosti; posebno u tom pravcu što nisu pripremljena po jednom općem 1 cjelovitom planu, te nisu ni mogla prikazati svu složenost i kompleksnost revolucionarnih zbivanja. Uz brojne posebne zbirke — zbornike, s građom općeg ili regionalnog karaktera, posebno se naglašava obim i vrijednost dokumenata publiciranih kroz 20 godišta poznatog časopisa »Krasnyj arhiv«, kao i dokumenata publiciranih u nizu drugih časopisa. Nadalje së u ovom članku pravilno ukazuje na slabosti, koje je od tridesetih godina unio staljinski »kult ličnosti«, a naročito se podvlači štetan utjecaj jednostranosti u tretiranju historijskih problema, pa i u odabiranju građe za publiciranje. Prelazeći na izlaganje plana naučnokritičkog i sistematskog izdavanja dokumenata za historiju Oktobra, što se sada pokreće u SSSR-u, u članku se prije svega ističe značenje novopokrenute osnovne i jubilarne serije pod nazivom »Velikaja Oktjabr'skaja socijalističeskaja revoljucija«: Nju pokreću Historijski institut Akademije nauka SSSR-a, Glavna arhivska uprava i Institut marksizma-lenjinizma pri CK KPSS. Objavit će dokumente iz perioda februar 1917. god. — februar 1918. god., koristeći pri izboru sve važniie centralne, pokrajinske i lokalne arhive. U toj velikoj i reprezentativnoj naučnoj seriji, čiji će se svesci pojavljivati tokom niza godina, želi se dati svestranu i cjelovitu građu o pripremama i razvoju Oktobarske revolucije, koristeći i građu iz tabora protivnika revolucije. Uz ovu osnovnu nublikaciju spomenuta dva instituta pripremaju i posebno izdavanje dekreta sovjetske vlasti, od kojih će u prvom svesku biti obuhvaćeni oni iz razdoblja od oktobra. 1917. — marta 1918. god. Institut marksizma-lenjinizma spre— 573 —