ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 498

kod naših i stranih historičara. Još u prvim godinama Kukuljevićevog arhivarstva Arhiv je bio više neka vrsta centralne registrature zemaljske uprave, i mnogo je posla arhivskom osoblju zadavalo prepisivanje spisa na zahtjev raznih upravnih oblasti. Sada se međutim radi i o pristupu naučnih radnika u Arhiv. U prvoj osnovi Zak. članka o arhivu, što je predložena Saboru, određivao je Paragraf 4. da ni prijepise, a još manje izvorne isprave, ne smije arhivar izdati bilo oblastima ili privatnim osobama bez dozvole Namjesničkog vijeća. To je vijeće ujedno imalo pravo da iz opravdanih razloga uskrati nekoj stranci dobivanje prijepisa isprava. Davanje takove ovlasti Namjesničkom vijeću izazvalo je u Saboru živu diskusiju. Na kraju je primljen prijedlog Franje Račkog, da paragraf 4. glasi: »Poraba arhiva za oblasti i za posebnike ustanovit će se posebnimi pravili«. To je prihvaćeno, te je odmah izabran odbor za izradu takovog pravilnika, u koji su ušli: Ivan Kukuljević, Franjo Rački, Aurel Kušević, Antun Vakanović, i Mirko Bogović.

36

) Odbor je već kroz desetak dana podnio predlog »Ustanove o porabi pisama Zemaljskog arhiva«, koji je 17. III. 1866. pročitao u Saboru F. Rački.

37

) Osnovna je misao tog prijedloga, da dozvolu za rad u Arhivu pojedinim naučnim radnicima, odnosno prijepise za upravne oblasti, odobrava sam arhivar (a u njegovoj odsutnosti pristav). Odbor smatra, da je arhivar tekstom paragrafa 2. Zak. članka o arhivu (»Zemaljskom arhivu neposredno predstoji arhivar. On je odgovoran za. nutarnji red Arhiva i za savjesnu sahranu uloženih spisa«) preuzeo odgovornost za stanje arhiva, pa tome odgovara i njegova nadležnost u gornjem pitanju. Usvajanje ovog'principa svakako bi značilo davanje većeg ugleda i značenja položaju arhivara, što je sigurno i bio cilj predlagača ovakove »Ustanove«. • Sabor je taj pravilnik prihvatio u potpunosti. No, na snagu je mogao stupiti tek proglašenjem zak. članka, na osnovu kojeg je donesen. A u konačnom tekstu je paragraf 4. izmijenjen u skladu s novim odnosima, te određuje, da će upotrebu arhiva regulirati vlada svojim naputkom.

38

) Namjesničko vijeće je već ranije, 24. IX. 1867. donijelo neka pravila i saopćilo ih arhivaru (A. Štrigi). Po tom vladinom nalogu jedino je Predsjedništvo Namjesničkog vijeća nadležno da odobrava privatnicima pristArp u Arhiv i izdavanje prepisa arhivalija.

39

) Uz pravilnik o uporabi arhiva i prijedlog zakletve, koju bi arhivar trebao da polaže, podnio je odbor (pod predsjedanjem Ivana Kukuljevića) i poseban izvještaj od 13. III. 1866. u kojem navodi mjere, što bi ih trebalo poduzeti za unapređenje Zemaljskog arhiva.

40

) Odbor smatra, da su sadanje arhivske prostorije veoma nedostatne te da bi trebalo naći pri36) Sab. 1865/67, str. 413—418. 37) Sab. 1865/67, str. 511. 38) Sab. 1868/71, str 856. 39) Reg. DAZ 27/1867. 40) Saborski spisi 1865/67., str. 203—204. — 498 —