ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 487

ZEMALJSKI ARHIVARI A. ŠTRIGA, F. POGLEDlC I J. MIŠKATOVIĆ (Prilog historiji Državnog arhiva u Zagrebu 1861—1890) Igor Karaman: U decenijima, koji su slijedili revolucionarnoj godini 1848., slučajem su se svakih desetak godina smjenjivali zemaljski arhivari Trojednice: Ivan Kukuljević 1848.—1860., Alberto Striga 1861.—1871., Franjo Pogledić 1871.—1882. i Josip Miškatović 1882.—1890. Tad dolazi za ravnatelja Zemaljskog arhiva dr. Ivan Bojničić, a za njegovog pomoćnika Emilije Laszowski; Bojničić ostaje na toj dužnosti sve do smrti 1925., kad ga nasljeđuje Laszowski, upravljajući Arhivom do 1939. (prvi je dakle proveo na radu u Arhivu tri i pol decenija, a drugi skoro pola stoljeća) Ne samo vremenskim trajanjem njihovog bavljenja arhivskim poslovir ma, već i usmjerenošću interesa i shvatanjem arhivističkih problema tvori rad arhivara od Kukuljevića do Miškatovića s jedne strane, a Bojničića i Laszovskog s druge, odvojene periode u razvitku današnjeg Državnog arhiva u Zagrebu. Ranije je prikazan rad Kukuljevića kao zemaljskog arhivara, na što se ovdje nadovezuje pregled nekih glavnih pitanja iz historijata Arhiva u god. 1861.—1890. 2

). Za vrijeme uprave A. Štrige vodila se u hrvatskom Saboru rasprava o zakonskom reguliranju statusa arhiva kao javne ustanove, koja je započeta već prije Ugarsko-hrvatske nagodbe, a završena tek 1870, donošenjem Zakonskog članka VII.

—1870. »O uređenju Zemaljskog arkiva«. Vidnog učešća u toj raspravi uzela su dva naša istaknuta historiografa: Ivan Kukuljević i dr. Franjo Rački, kao saborski zastupnici. Upravitelj arhiva Alberto Štriga povezan je više s unutarnjim uređenjem Arhiva, naročito s reguliranjem, kako će se koristiti arhivskom građom zainteresirani istraživači, čime se donekle bavio posebni saborski odbor tokom rasprave o Arhivskom zakonskom članku. Ovaj odbor je ujedno potakao zahtjev za koncentracijom neke značajnije dokumentarne građe iz županijskih, gradskih, crkvenih i drugih arhiva na području Hrvatske i Slavonije. U doba Pogledićevog arhivarstva pokrenuo je ponovo pitanje županijskih arhiva. Kukuljević, svojom akcijom kod vlade i u saboru 1874. 1) vidi »Dr. Ivan pl. Bojničić Kninski, 1858—1925« (s bibliografijom) u Vjesniku kr. DAZ II. Zagreb 1926, str. 1—12; »Emil pl. Laszowski kao ravnatelj Državnog arhiva 1925— 1939.« u Viestniku Hrvatskog DAZ IX—X. Zagreb 1941, str. 1—4. 2) Karaman Igo* »Djelatnost Ivana Kukuljevića kao zemaljskog arhivara 1848,—1860. (Prilog histotriji Državnog arhiva u Zagrebu)« u Arhivistu V/3. Beograd 1955, str. 6—14. — 487 —