ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 488

—1875., no tek zalaganjem arhivara Miškatovića došlo je do nekih konkretnijih rezultata, bar u pogledu pregleda tih arhiva po pozvanim stručnjacima. Uz tri osnovna pitanja iz razvitka našeg Arhiva u periodu, koji se prikazuje (zakonsko reguliranje statusa Arhiva kao ustanove; utvrđivanje principa za upotrebu arhivske građe od istraživača; djelatnost na spašavanju historijske dokumentacije iz županijskih i dr. arhiva), treba svakako napomenuti i zbivanja oko, preuzimanja našeg arhivskog blaga iz centralnih madžarskih arhivskih ustanova i ponovo odnošenje tog materijala po nalogu bana Khuen-Hedervarija. No ovo posljednje zahtijeva iz više razloga posebnu obradu.

3

) Stoga je ovaj prikaz ograničen na ovo: 1) Zemaljski arhivari Štriga, Pogledić i Miškatović; 2) Rasprava u Saboru oko Zakonskog članka o arhivu; reguliranje mogućnosti i načina rada istraživača u arhivu; 3) Nastojanja oko koncentracije županijskih i dr. arhiva. 1) Zemaljski arhivari Štriga, Pogledić i Miškatović. Kad je Ivan Kukuljević napustio položaj zemaljskog arhivara, da bi se kao veliki župan zagrebačke županije uključio ponovo u političko zbivanje Hrvatske, oživjelo nakon pada Bachovog apsolutizma, preuzeo je privremeno upravu Arhiva Alberto Štriga u svojstvu arhivskog pristava. Štriga je 12. III. 1861. položio zakletvu na ruke bana Šokčevića, da će u službi biti strog, pomnjiv i marljiv, da će slušati naputak i nalog bana, namjesnika banske časti i prabilježnika, te »da će pisma, koja su mu povjerena ili bi mu se u buduće povjerila, kao što treba držati u redu, da ne će dopustiti da se od njih što izgubi, promijeni ili pokvari«. 4

) Pošto je Štriga postavljen tek kao privremeni upravitelj Arhiva, to je ban krajem godine (12. XII. 1861.) dostavio dvorskom kancelaru Ivanu Mažuraniću u Beč sve primljene molbe za mjesto stalnog zemaljskog arhivara, preporučujući pri tome jednog između njih, hrvatskog književnika Bogoslava Šuleka. 5

) Ujedno tim dopisom ban predlaže Mažuraniću, da trošak za arhiv ubuduće ne bi više padao na teret t. zv. Regnikolarne zaklade, koja je svojina triju hrvatskih županija (t. j. zagrebačke, križevačke i varaždinske), već t. zv. Zemaljske konkurencijalne zaklade, u koju, kako on kaže »sva zemlja jednako plaća« (t. j. i slavonske županije). Kandidata za arhivara bilo je sedam: Petar Segyibaki, Marko Gvozdanović, Bogoslav šulek, Aleksandar Dominić, Aurel Kušević, Alberto 3) Khuenov samovoljni čin izazvao je veliku reakciju u Hrvatskoj, u prvom redu na političkoj osnovici. — Veoma će zanimljivo biti, ako jednom bude iscrpno prikazan rad na restiluciji naše arhivske građe iz Madžarske kroz više nego jedno stoljeće: od Kukuljevićeve akcije 1849./51, do Restitucione komisije nakon II. svjetskog rata. 4) Reg. DAZ 8/1861. (Registratura Državnog arhiva u Zagrebu, cit. pod »Reg. DAZ«). 5) Spisi Namjesničkog vijeća 1861. br. 142 — sv. 34. — 488 —