ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)
Strana - 419
odjel ušli su svi poslovi, koji su dotad bili u djelokrugu Unutarnjeg odjela, koji je time rasterećen, te je razdijeljen na osam odsjeka. 35 ) No već iduće 1915. godine počela je stara praksa i odsjeci su dijeljeni na A, B i t. d. God. 1914. formiran je novi odsjek Unutarnjeg odjela, a nazvan je »Središnji ured za defenzivnu dojavnu službu«, 36 ) koji bijaše već iduće godine priključen IV. B odsjeku (za pogranična redarstva) Unutarnjeg odjela. 37 ) Središnji ured bio je za Hrvatsku najviša ustanova te vrste i direktno je općio sa sličnim uredima u Beču i Budimpešti. Pored toga, Hrvatska je podijeljena na područja, na kojima su djelovala t. zv. »Glavna mjesta za defenzivnu dojavnu službu« i to u Zagrebu, Osijeku, Zemunu, Mitrovici i Sušaku. Središnji ured za defenzivnu dojavnu službu vodio je poseban zapisnik, i svi njegovi akti nose oznaku »SDDS«, te su bili naročito povjerljivog karaktera. Sistem registrature tog odsjeka bio je običan: spisi su redani aritmetičkim nizom, ali su još vođene razne kartoteke sumnjivih osoba i razne zabilješke i informacije u formi biltena. Spisi i sva pomagala (zapisnici, indeksi, kartoteke, bilteni i dr.) sa oznakom SDDS smatrana su strogo povjerljivim materijalom, koji je morao biti čuvan pod ključem i odijeljen od drugih spisa, a smio je biti pristupačan samo za to ovlaštenim osobama. 38 ) Unutrašnji odjel Zemaljske vlade imao je za vrijeme Prvoga svjetteresi obrta, trgovine i prometa u našoj domovini i nadalje ostati zapostavljeni interesom poljskog gospodarstva, u krivoj predpostavi, da je naša domovina agrarna zemlja, te da je u Hrvatskoj i Slavoniji poljsko gospodarstvo glavni izvor blagostanju naroda. Ova pretpostava nalazi i u našem zemaljskom proračunu rječitoga izraza, te prema tome potpuno opravdava bojazan, koju domaći gospodarstveni krugovi goje glede ustrojenja četvrtog odsjeka u zemaljskoj upravi. Pod naslovom 12. zemaljskoga proračuna za godinu 1907. dozvolio je zemaljski sabor kao prinos narodno-gospodarstvenim svrham 1,806.9G5 kruna ili 7,7% od cijeloga proračuna:. . . dočim za obrt, trgovinu i promet u cijeloj toj gospodarstvenoj stavci proračtma, baš niti jedne točke niti jedne svote nema.... Sve druge grane narodnog gospodarstva uključivo promet predala je Magjarska u skrb novoustrojenom »ministarstvu trgovine« i u podizanju magjarske industrije,. . . I mi u Hrvatskoj i Slavoniji osjećamo disproporciju u gospodarstvu, koja se manifestira kao neka pogreška ti ljudskoj privredi, uz koju se doduše dade živiti, ali se ne može osjećati niti udobno niti sigurno . . .Najteži je položaj onih zemalja, gdje obrtnost i trgovina nije dotle napredovala, gdje se poljodjelstvo nalazi . . .Zajednička vlada imade doduše prema nagodi pravo, a i dužnost brinuti se za napredak i procvat i naše trgovine i našeg obrta; ali u tomu pravu i u toj dužnosti imade bezbrojnih slučajeva, gdje zajednička vlada, sve kad bi i htjela, nije svagda u stanju, niti je dovoljno upućena u stvar, da baš pogodi ono, što je najbolje i po naSe gospodarstvo najkorisnije.« .... DAZgb, PrZV kor. br. 228—1907., br. 2165—1907., sv. 1—2. 35) DAZgb, bez oznake, štampana razdioba poslova Unutarnjeg odjela, Varaždin, Tiskara Stifler, 1914. 36) DAZgb, PrZV res 86—1914. 37) DAZgb, 1328-sdds-1915. Od 20. VII. 1915. 38) Kao 36.
