ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 177

pokretinia u zemlji, jer da će sve to sudska istraga moći da utvrdi! Od zanimljivih detalja pak možemo iz ovog izvještaja primjera radi spomenuti: naglašavanje činjenice da su brodovi »Gäa« i »St. Georg« bili glavna žarišta ustanka; nastojanje ustanika da pridobiju i glavnu radiostanicu u K'Hnčdma, i kako oni traže radio veze s Bečom; naivnosti kontraadmirala Hansa, koji je još 1. II. u 8,50 h naveče javio u Hercegnovi »da« Meuterei vollkommen beigelegt sei«!?; natezanja oko produljenja roka ustanicima sa strane Zapovjedništva ratne luke; razgovore i pregovore između ustanika, kontraadmirala Hanse i zapovjednika ratne luke v. Guseoka oko slučaja s brodom »Rudolf« i namjere bombardiranja Hercegnovog; traženje Zapovjedništva ratne luke da mu general Sarfcotić pošalje iz Sarajeva avione s bombama protiv ustanika; slanje depeše u Italiju 2. II. sa strane ustanika; događaje 3. II. oko slamanja ustanka i mjere vojnih vlasti s tim u vezi, i t. d. Od podnesaka koje je raznim oblastima podnijela obrana optuženih učesnika ustanka, a posebno od podnesaka koje je inicirao hercegnovsu advokat Dr. Aleksandar Mitoović objavili smo u ovom izboru nekoliko značajnijih, kojima se nastojalo: spriječiti izvršenje smrtnih kazni izrečenih presudom prijekog suda 10- II. 1918. (br. 5); ukazati na nezakonitost u> postupku prijekog suda (br. 8); protestirati protiv načina redigiranja zapisnika rasprave pred prijekim sudom (br. 9); tražiti abolioiju procesa ili odgodu podizanja optužnice do završetka rata za ostale optužene kojima nije presudio prijeki sud (br. 12), te, konačno, pismo Dr. A. Mitrovića upućeno Dr. J. Smodlaki u predmetu zajedničke akcije .za spomenutu aboliciju procesa (br. 13). Zatim je ovoj dokumentaciji dodan (br. 11) i prepis presude prijekog suda u Kotoru od 10. II. 1918. koji je osudio kolovođe ustanka. To je službeni prepis od 29. IV. 1918., nije doduše potpun, ali zaslužuje da bude svakako objavljen. Izvjesno značenje za historijat ustanka mornara u Boki Kotorskoj imaju i letci, datirani 1. III. 1918. i 14. III. 1918. u Rimu, što su ih u martu talijanski avioni baoali nad Bokom Kotorskom, a potpisani su od Stonawskog, Sesana i Grabowieckog, ('koji se potpisuju jednom kao »Središniji odbor«, a drugi put kao navodni »Centralni komite Boke Kotorske«), pa i njihov tekst objavljujemo (br. 8 i 10). To prije svega zato jer su Stonaw-r skv i Sesan imali izvjesnu ulogu u vodstvu bokokotorskog ustanka mornara, pa 3. II. 1918. izbjegli hidroavionom iz Boke Kotorske u Italiju, te se iz objavljenih tekstova vidi dio njihove djelatnosti u Italiji, u službi Entente odnosno Italije. Na kraju (br. 14) dat je i tekst zapovijedi cara Karla od 17. X. 1918. kojom se joi i u toku rasula Monarhije obustavlja sudski postupak samo protiv jednog dijela optuženih, dok se za tridesetjednog još uvijek traži nastavak redovnog sudskog postupka započetog 16. IX. 1918.! Pregledavajući dubrovačke arhive našli smo također nekoliko akata u vezi ustanka mornara u Boki Kotorskoj. Tako u arhivu Lučkog poglavarstva — Dubrovnik (sada u Državnom arhivu u Dubrovniku) brzojavni nalog br. 211-1918. od 2. II. 1918. kojim se zabranjuje svaki polazak brodova iz luka na području lučkih ureda Stona, Slanoga, Sipana, Koločepa i Cavtata t. j. iz svih luka u dubrovačkom granićnom kraju prema Boki Kotorskoj; zatim na istom mjestu nedatirani brzojavni nalog koji opoziva prednji nalog, a vidi se iz teksta da je upućen 3. II. 1918. t. j. očito po ugušenju pobune u Boki. U protokolima arhiva Kotarskog poglavarstva (također u Državnom arhivu — 177 —