ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 178

u Dubrovniku) pod br. 555 registriran je akt Res. 322 od 2. II. 1918. kojim S. Sarkotić, general-zapovjednik Bosne, Hercegovine i Dalmacije naređuje obustavu prometa civilnog pučanstva za Hercegnovi; pod br. 861 istog protokola akt Namjesnistva u Zadru br. 494 kojim se još i 6. II. obustavlja odašiljanje privatnih brzojava za kotar Hercegnovi; pod br. 862 istog protokola akt Namjesnistva u Zadru br. R. 340 od 6. II. kojim se zabranjuje širenje novinskih vijesti o »internih vojničkih stvari«, što se očito odnosi na ustanak u Boki Kotorskoj i suđenje pobunjenicima od strane prijekog suda; pod br. 985, 1154 i 1196 registrirani su akti Namjesnistva iz Zadra i Oružništva s otoka Sipana u vezi bijega Stomawsky Gustava, Sesan Antuna i N. Grabowieckog (kojega se krivo imenuje: Grobkić Vicko!?). Za sve te akte znamo samo po njihovoj registraciji u protokolu Kotarskog poglavarstva, dok se sami akti zasada ne mogu naći radi nesređenosti ovog arhivskog fonda. No uza sve to i ovi nam podaci, iako fragmentarni, govore o opsežnim mjerama sigurnosti što su ih austrougarske vojne i civilne vlasti preduzimale u vezi ustanka mornara u Boki i suđenja kolovođama ustanka. U vezi je s tim nesumnjivo i zanimljiv raspis dalmatinskog Namjesnistva u Zadru, redarstveni otsjek, br. R. 185 od 7. II. 1918. upućen svim kotarskim poglavarstvima u Dalmaciji, a u kome se među ostalim kaže:

.... »Kad bi se u području tog c. i k. kotarskog poglavarstva slučajno opazila i najmanja agitacija za mir, osobito medu radnicima, imade se o tome bezodvlačno podastrijeti izvješće naznačivši potanje cilj i izvor agitacije.« (8) Ovo je orobito karakteristična okružnica jer pokazuje da su austrougarske vlasti dobro uvidjele kako se pod zahtjevom za mirom kriju skoro po pravilu vrlo dalekosežni i obimni politički zahtjevi, koje nikako ne pokreću nedužni »pacifisti« i koji ni izdaleka ne teže tek neukom neodređenom »pacifizmu«. U daljnjem radu oko sabiranja i objavljivanja cjelokupne sačuvane građe o februarskom ustanku mornara u Boki Kotorskoj trebat će još temeljito pregledati arhivske fondove u Boki Kotorskoj i u Sarajevu; zatim nadasve uz Ratni arhiv u Beču i fondove drugih centralnih organa bivše Austro-Ugarske monarhije u bečkim arhivima, a ne smije se zaboraviti ni na arhive Pešte i Praga. Bilo bi dobro kada bi proslava 40-godišnjice ovog ustanka, u februaru 1958. godine, dala podstreka da se ovo sabiranje dokumentacije što potpunije izvrši. 1. Sarajevo, februar 1918. Izvadak iz devnika Stjepana Sarkotića, zemaljskog poglavara Bosne i Hercegovine i generala-zapovjednika Bosne, Hercegovine i Dalmacije. Izvadak obuhvata razdoblje od 1. H. do 11. II. 1918., donosi kronološki važnije događaje oko ustanka mnrnara i daje pregled akcija, koje su vodeće i odgovorne vojne vlasti Austro-Ugarske poduzimale protiv ustanika. 1J2. Bin im Regierungsgebäude, als um Vt 6

n abends mein Stabschef, Oberstleutnant LANDT, zu mir kommt, um mir eine Hughes-Depesche des Kriegshafenkornmandos Castelnuovo vorzulegen, dass die Kreuzerflotille und die V. Scshiffsdivision meutert und 8) Dižavni arhiv u Dubrovniku. Arhiv Kotarskog poglavarstva, redarstveni otsjek, br. 958 Red Dubrovnik 17. II. 1918. (podcrtao B. S.) — 178 —