A. Sajti Enikő – Juhász József – Molnár Tibor: A titói rendszer megszilárdulása a Tisza mentén 1945–1955 - A Titói Jugoszlávia levéltári forrásai 4. (Zenta - Szeged, 2013)

Mellékletek

Enike A. Sajti

EKSPROPRIJACIJA I NACIONALIZACIJA MADARSKE SVOJ1NE U JUGOSLAV1JI NAKON 1945.

U aprilu 1941. Madarskoj ponovo prikljucene vojvodanske teritorije298 su u jesen 1944, u zajednici sa Crvenom armijom, ponovo zaposeli partizanski odredi predvo- deni Josipom Brozom Titom, te je tako stanovnistvo öve teritorije vec po treci put od 1918. prezivelo promenu imperije. Nakon ulaska jugoslovenske armije smesta je zapocet növi sistem sovjetskog tipa, utemeljen na monopolu vlasti Komunisticke partije Jugoslavije, eksproprijaciji privatne svojine, podrzavljenju i uvodenju plan- ske privrede, na ulozi „svekapitalisuce” drzave - shodno tadasnjem jugoslovenskom terminu - „narodne vlasti”. Ovim radikalnim preuredenjem imovinskih odnosa su na nivou cele drzave predasnji vlasnicki slojevi, kao i sa izrazito politickog aspekta anonsirane grupe (npr. „okupatori i njihove sluge”, „Nemei fasisti”) bili podvrgnuti kolektivnom gubitku svojine, cemu, po nasem misljenju, nije manjkala ni namera o diskriminisanju po nacionalnoj osnovi, „juznoslovenizacija” svojine i kapitala, koja je jednoznacno sluzila koncentraciji vlasti, izgradnji jednopartijskog sistema.

U mojoj studiji pokusavam da - po prvi put u madarskoj i medunarodnoj strucnoj literaturi - prikazem na osnovu madarskih izvora, a prvenstveno na osnovu relevan- tnih dokumenata Ministarstva inostranih poslova i Ministarstva finansija, iskljucivo sudbinu svojine madarske drzave, madarskih finansijskih institucija, industrijskih i finansijskih poseda velikih preduzeca, kao i sudbinu pokretne i nepokretne imovine madarskih drzavljana u komplikovanom i divergentnom istorijatu jugoslovenskih eksproprijacija i nacionalizacija. Ja ne elaboriram eksproprijaciju, rekviriranje i po- drzavljenje imovine jugoslovenskih drzavljana madarske nacionalnosti - istrazivanje te oblasti moze da predstavlja visegodisnji rád za jednu vecu istrazivacku ekipu. Izraz madarska svojina, dakle, koristim u ovom suzenom smislu.

Drzavljanstvo stanovnistva vojvodanskih podrueja je regulisao Zakón br. XX Madarske svete krune o ponovnom prikljucenju (reinstituciji) i ujedinjavanju sa drzavom ponovo prikljucenih oblasti Juzne regije. Saobrazno cl. 4 jednoglasno donetog Zakona „Oni medu stanovnicima prikljucenih juznoregijskih oblasti koji su na dán 26. jula godine 1921. u smislu tada vazecih madarskih pravnih propisa nedvosmisleno bili madarski drzavljani i koji su u smislu zakona br. XXXIII iz 1921. ustrojenog Trijanonskog sporazuma presli u drzavljane Srpsko-Hrvatsko-Slovenac- kog kraljevstva, mogu pocev od dana 11. meseca aprila godine 1941. pravosnazno njihovo madarsko drzavljanstvo bez preduzimanja mera vlasti povratiti, ukoliko su u periodu od 1. dana meseca juna godine 1931. i 1. dana meseca juna godine 1941.

29l! U madarskoj istoriografskoj i opstoj terminologiji pojam „Délvidék” (Juzni kraj) predstavlja teritorije (bez Hrvatske) kője su Trijanonskim mirovnim ugovorom pripale Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (Backa, deo Banata, Baranjski trougao, Medumurje, Prekomurje, 20 551 km2). Aprila 1941. tek je 55 % anektiranih podrueja, tj. 11 475 km2 ponovo pripalo Madarskoj.

327