Baranyai történetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1990/1991. (Pécs, 1992)

Tanulmányok a nemzetiségtörténet köréből - GERHARD SEEWANN: A magyarországi németek fejlődése. A nyelv és a tradíciók megőrzésének lehetőségei

govornosti i opće optužbe zbog fašizma), i time ih osloboditi od intelektualnomoralnih tereta i trauma. U uzajamnom djelovanju je s time već spomjenuta Činjenica: proces formiranja grupe što je 1945.g. ne samo prekinut , već je u osnovi dalekosežno razrušen, od 50-ih godina do sredine 80-ih godina nije prevazišao skromne i prilično neupotrebljive početke. Jedan od osnovnih razloga za to može se tražiti u suštinskoj karakteristici socialistickog sistema. Socijalistička država ne dozvoljava postojanje jednog samosvojno razvijenog, otvorenog, prema tome prulalistickog društva. Ona uvijek smatra društvo predmetom vlasti, u kojem je prakticiranje vlasti monopol partije. Tako društvo nije samostalno djelotvoran, od države nezavisan subjekt. Zbog toga ona načelno ugnjetuje formiranje autonomne, društveno relevantne grupe. U svakom društvu dalekosežno potiskuje sklonost - već postojeću povodom reprodukcije - za formiranjem grupe u informalnu i privatnu sferu tako, da artikulacija društveno značajnih interesa postane nemoguća. U jednom na taj način podržavljenom društvu podržava se formiranje grupe samo toliko, dok je pod nadzorom partije i dok se rnože kontrolirati. (Mogućnost kontrole je zacijelo glavni uzrok i činjenica da sve do danas je onemogućeno formiranje lokalnih grupa nacionalnih saveza.) Međutim, takve grupe postanu sredstva partije i države u vršenju vlasti, zbog toga su nesposobne da slobodno prenose interese bilo koje grupe odozdo prema gore. Taj nedostatak važi i za nacionalni savez Nijemaca u Mađarskoj, koji se tako smatra samo funkcionalnim organom mađarske politike prema manjinama, ali se ne priznaje autonomim savezom interesa, javnopravnim reprezentantom svoje etničke grupe. Sve dok ne postoji takvo zastupinštvo interesa, mađarska politika prema nacionalnim manjinama neće moći formirati etničku grupu kao društvenu grupu a time će napraviti veliku grešku. Od tih činjenica potiče da djelatnosti i organi dosadašnje politike prema nacionalnim manjinama nisu bili na tlu realiteta, i s time se tumači nepovoljno stanje Nijemaca u Mađarskoj odnosno, da Nijemci kao potenciaina grupa dalekosežno su bili prisiljeni da se ograniče za društveni život u okviru informalne i privatne sfere. Danas, kada se Mađarska nalazi pred mogućnošću sveobuhvatne, svedruštvene i političke reforme, u interesu Nijemaca u Mađarskoj bi tu mogućnost tako trebali iskoristiti, da u osnovi promjene političke i društvene uslove u pravcu demokratizacije i time da slobodno i nesmetano dođe do izražaja etnička svijest, i - što je još bitnije - da sama etnička grupa formira samostalan život s punom odgovornošću, i u potpunoj autonomiji sa svim onim mogućnostima intenzivnog učešća u svedruštvenom uređenju, koje su na osnovu pravne države date ze svakog pojedinca u jednom pluralistički shvaćenom društvu. U slučaju da se stvore i prihvate takvi idealni uslovi ostaće zadatak da se okvir popuni sadržajem i to novim sadržajem, koji odgovara novonastalim životnim uslovima. Tako npr.: Potrebno je ponovo razmotriti i staviti pod temeljnu kontrolu dosadašnju orientaciju djelatnosti Saveza Nijemaca u Mađarskoj i njegovih organa koji su bili upereni skoro isključivo prema sloju seljaka koji najviše cine jedva trećinu njemačkog stanovništva, jer nikako ne odgovaraju u međuvremenu nastalim strukturalnim promjenama i društvenoj stvarnosti. Besmisleno njegovanje jedne nostalgične seljačke romantike na jednom odgovarajuće niskom intelektualnom