Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1987/1988. (Pécs, 1988)

FORRÁSKOZLEMÉNYEK ÉS TANULMÁNYOK A NEMZETISÉGI KÉRDÉSRŐL A 19-20. SZÁZADBAN - Zavicajna istorija Baranje (Godisnjak Arhiva zupanije Baranja) 1987/1988

losti državne uprave, već društvenolstorijski opis epohe pomoću mnogobrojnih primera. Attila Márfi u studiji „Udruženja u županiji Baranji u periodu između 19151950. godine" daje kratki istorijski pregled političkih prilika koje su neposredne uticale na život udruženja od prvog svetskog rata do osnivanja saveta 1950 godine. Autor obelodanjuje najosnovnija pravila i analizira efekat bitnih promena političkog života na konstituisanje tih udruženja, na promenu njihovih ciljeva, nc razloge obnove i njihovog nestanka. U dodatku autor daje katastar svih udruženja Baranje, između 1915-1950. godine, u abecednom redu, omogućivši dalja baranjska istraživanja. József Vonyó: „Ideološki elementi u publikacijama Zemaljskog centra Partije nacionalnog jedinstva (NEP)". Autor prikazuje proces delatnosti usmerene na organizovanje fašističke partije za vreme uprave Gombosa Gyule. Arhiv Partije nacionalnog jedinstva nalazi se u neoštećenom stanju u arhivu županije Baranje. Tu se nalaze među ostalom, i centralne naredbe kao i ideološki i organizacioni dokumenti partije. Autor ukazuje na činjenicu da je Gombosévá frakcija za vreme 30-ih godina raspolagala takvom autonomnom ideologijom koja je u svemu sledila talijanski obrazac. Ta je ideologija bila fašistička kako po strukturi tako i u pogledu sadržajnih i formalnih komponenata. Uprkos činjenici da je vlast bila u rukama te frakcije u tadašnjim mađarskim prilikama bilo je nemoguće ostvariti totalnu fašističku diktaturu, a ni pogledi članova frakcije nisu prihvaćeni u mađarskom javnom mnenju. Dezső Vargha u studiji „Stanje radne snage u Pečuju i sistem gradskog pri nudnog rada" - analizira razmere nezaposlenosti i stanje nezaposlenih na pod ručju Pečuja. Analizu autor je proširio na sve društvene slojeve od industrijskih radnika pa sv«> do inteligencije. Opširno prikazuje napore gradskog poglavarstva za rešenj^ pitanja nezaposlenosti, za ublažavanje položaja sirotinje. Daje uvid u centraln program grada sastavljen namerom da reši to socijalno pitanje u čijoj je ideološkoj i praktičnoj izradi učestvovao i poznati naučnik sociolog dr. Esztergár Lajos. U drugom poglavlju godišnjaka urednik je sakupio studije i dokumente iz prošlosti narodnosti. II DOKUMENTI I STUDIJE O PITANJU NARODNOSTI U 19-20. VEKU György Tímár: Studija „Demografska istorija baranjskog trokuta" daje analizu prošlosti mađarskog i nemađarskog stanovništva, danas jugoslavenskog područja Baranje. U prvom poglavlju studije autor daje pregled demografske strukture i nacionalne pripadnosti stanovništva u 16—17. veku. Pomoću turskih i mađarskih popisa analizira formiranje stanovništva, doseljavanje Hrvata i Srba sve do Satmarskog mira. U drugom poglavlju ispituje porast stanovništva Baranje od Satmarskog mirovnog ugovora (1711) do oslobađanja kmetstva (1848). Od posebne je važnosti