Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1987/1988. (Pécs, 1988)

FORRÁSKOZLEMÉNYEK ÉS TANULMÁNYOK A NEMZETISÉGI KÉRDÉSRŐL A 19-20. SZÁZADBAN - Zavicajna istorija Baranje (Godisnjak Arhiva zupanije Baranja) 1987/1988

prikaz malih, srednjih i velikih prodica po domaćinstvima. Od sličnog je značaja i prikaz strukture porodica u nacionalno mešovitim naseljima, prema podacima popisa stanovništva iz 1786—1787. godine. Autor je prvi obradio i na mađarskom jeziku također je prvi put obelodanio prikaz stanovništva baranjskog trokuta prema nacionalnoj i verskoj pripadnosti iz 1839. godine. Na kraju sledi pregled prošlosti 34 naselja Baranje do Prvog svetkog rata. Đuro Šarosac: Studija „Vlastelin, kuluk, kmetski tereti i kmetska sudbina u bošnjačkim naseljima u okolini grada Pečuja" je zapravo jedno kratko poglavlje monografije pod istim naslovom od istog autora, u kojem autor daje prikaz života bošnjačkih Hrvata. Ta etnička grupa doselila se iz Bosne. Ona predstavlja tipično seosko društvo bez privilegija i bez ijednog plemića. Studija prikazuje njihov život od doseljenja do građanske revolucije. Autor daje pregled osobenosti njihovog privredovanje i načina života. Analiza obuhvata naselja: Ata, Nemet, Kukinj, Pogan, Salanta, Semelj, Suka, Sukid, Udvar. Prikaz njihovog istorijskog razvitka je značajan i zbog razloga što ta naselja i danas egzistiraju kao narodnosna sela. Godišnjak u dužem terminu planira publikaciju izbora teško dostižne dokumentacije iz prošlosti Sikuljaca iz Bukovine. /mre Solymár—Zoltán Szőts u svojoj ovde objavljenoj studiji prikazuje dokumente za proučavanje perioda između 1848-1859. godine. Dokumenti, među ostalom, ispituju šta su značili revolucija is oslobodilački rat za mađarsku manjinu kaja se već 150 godina nalazila u statusu narodnosti. Ispitivanje tih dokumentata daje odgovor i na to šta je sačuvala ta etnička grupa u sećanju iz 1848. godine. Plastičnu sliku stvaraju dokumenti o duhovnom uticaju 1848-1849. godine. Pažnje su vredni i odlomci što prikazuju učestvovanje Sikuljaca u revoluciji. Autori daju pregled plana generala Bern sastavljenog s ciljem za uključivanje ,,čango-Mađara" u borbu. Imre Gábor Nagy: Analitički rad „Dodaci k upotrebi jezika narodnosti grada Mohača u drugoj polovini 19. veka." ispituje pitanja prosvete Srba, Hrvata, Nemaca u višenacionalnom županijskom gradu Mohaču početkom 1850-ih godina. Autor prikazuje proces, kako je grad postao dvo- odnosno višejezičan na osnovu istraživanja vršenih u prvom redu na području višejezičnosti administracije, školske nastave i crkvenih obreda. Većina stanovništva grada Mohača krajem veka je postala dvojezična. Ispitivanje upotrebe jezika je uklopljeno u analizu društvenih prilika. Time studija je postigla nove rezultate ne samo u pitanju upotrebe jezika nacionalnosti već i u formiranju društvenih prilika grada Mohača. Lóránt Tilkovszky: Diskusije u narodnosnom odboru Udruženja za zaštitu teritorija u mesecu julu 1920. godine. Kada je postalo jasno da Uprava nije sposobna da sačuva teritorijski integritet Mađarske, pokrenuti su oštri napadi protiv Ministarstva nacionalnih poslova. U tim napadima udružile su se sve desničarske revizionističke, te šovinističke organizacije. U toj političkoj akciji veliku ulogu je igralo rukovodstvo Udruženja za zaštitu teritorija. Autor je u Državnom arhivu Mađarske naišao na one dosada nepoznate dokumente, koji sadrže svu dokumentaciju, zapisnike i priloge te ogromne političke rasprave. Godišnjak je omogućio publikaciju tog ogromnog gradiva s ciljem da bi prikazoo politiku tog vremena prema nacionalnim manjinama, odnosno atmosferu u kojoj je ta politika provođena. U dodatku studije autor je pribavio one važne dokumente sa područja politike