Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1983-1984. (Pécs, 1985)

IDEGEN NYELVŰ ÖSSZEFOGLALÓK - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló (Gorjánác Rádojka fordítása)

III poglavlje STUDIJE O ISTORIJI NARODNOSTI U PERIODU IZMEĐU 18-20. VEKA Bertalan, Andrásfalvy: ,,Neke pojedinosti o međusobnim odnosima narodnosnih i etničkih grupa". Istaknuti folklorista obrađuje teoretska i metodološka pitanja istraživačkog posla na polju etnologije te nizom konkretnih primera sa područja Baranje predočava i dokazuje svoje stanovište. Konstatuje da obrazovanost i poredak vrednosti jednog naroda sastoji se od obrazovanosti i poretka svih onih etničkih skupina koji sačinjavaju taj narod. Zatim autor ulazi u analizu uzajamnih odnosa etničkih i narodnosnih skupina kao dela, i naroda kao celine. Govoreći o istraživanju a posebno o mesnom i regionalnom istraživanju daje program i važne konstatacije o integritetu kulture i prosvećenosti. Od posebnog su značaja misli i primeri o specijalizovanosti etničkih skupina afirmisanih po evropskim merama, nacionalnoj veličini i po mesnim-opštinskim razmerama. Takozvana teritorijalna podela rada tokom vremena razvijala se na osnovu zajedničke identičnosti. Svest pojedinih etničkih grupa određena je faktorom važnosti datog interesa, tj. etničke grupe i narodnosti održavaju se pomoću prihvata nja takve uloge. Primerima sa područja Baranje autor karakterizuje, u znatnoj meri proširuje znanje čitalaca o mentalitetu etničkih grupa i narodnosnih skupina. Lajos, Nagy: ,,Buna božučkih (Palotabozsok) seljaka u novembru 1766. godine". Posle kratkog pregleda nastanka vlastelinstava na teritoriji jugoistočnog Zadunavlja te istorije nemačkih doseljenika u naselja Božuk i Vemen, autor prikazuje prilike a Baranji koji su vladali pre izlaženja urbarijalne naredbe te žestoka reagovanja stanovništva protiv iste naredbe. Zatim sledi publikovanje protokola i dokumenata nastalih u prilikama seljačke bune u Božuku koje autor komentariše potkovanom upućenošću istoričara. Izvorna arhivska građa dopunjuje i proširuje znanje čitalaca o urbarijalnim odnosima 18. veka a istovremeno dobijamo uvid i u nasilničke metode županijskog rukovodstva, na nemilosrdne postupke županijske vlasti tako prema seljacima nemačke narodnosti kao i prema seljacima bilo koje druge narodnosti. Tamás, Sikfői u studiji ..Klasne borbe i pojedini problemi narodnosnog pitanja u Baranji u periodu treče etape okupacije Kraljevine SHS (1. avgust 1919.-22. avgust 1921) ulazi u veoma važno i sporno pitanje. Po najnovijim arhivskim istraživanjima ocrtava odnos između srpske imperije i radničkog pokreta na okupiranoj teritoriji u gore navedenom vremenskom razdoblju. Jasnu i verodostojnu sliku dobijamo o manevrima srpske vlasti izvedenim za definitivnu aneksiju privremeno okupiranog područja. Neobične informacije obelodanjuje (ako imamo u vidu već objavljenu stručnu literaturu) o političkoj ulozi levičarskih emigranata koji su pribegli na to područje posle pada Sovjetske republike. Posebno poglavlje je posvećeno odnosu između vladajućih organa i narodnosti (Srbi, Hrvati, Nemci) koji je nastao u novim političkim i društvenim prilikama. Studija je vredna pažnje i s toga gledišta što donosi neke pojedinosti iz istorije radničkog pokreta u Mađarskoj. Gorjanac, Radojka

: ,,Popis stanovništva iz 1919. godine u okupiranoj Baranji po naredbi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca." Autor obelodanjuje arhivsku građu