Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1983-1984. (Pécs, 1985)

IDEGEN NYELVŰ ÖSSZEFOGLALÓK - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló (Gorjánác Rádojka fordítása)

Autor pokušava dati kratak rezime onih faktora koji su bili od velike koristi, te koji su potpomagali odnosno omogućavali tačno i uspešno administrativno poslovanje. Na kraju autor govori o sprovedenim reorganizacijama koja su dala rezultat istovetnosti između administrativnog uređenja krunovine i uprave krunovina na području preko reke Lajte. Ferenc, Cseresnyés u studiji pod naslovom ..Značajne etape regulisanja javnih radova u Baranji u drugoj polovini 19. veka" proučava regulisanje javnih radova na području županije Baranja. Tema nažalost ne poseduje nikakvu stručnu literaturu. Ljudi koji su stvarno vršili javne radove te koji su nadgledc\i radove ili pak koji su evidentirani u popisima naselja, danas više ne žive ili su se približili šezdesetoj godini svoga života. Tako je i ova vrsta „društvene delatnosti" utonula u zaborav. Radovi oko poljskih puteva, oko odvodnih kanala i jarkova, oko mostova, itd. zapravo možemo konstatovati da usled kolektivnog rada stanovništva, sredina sela je u znatno većoj meri bila očuvana nego što se to danas čini. Ákos, Koroknál: ,,Izbori u 1896. godini na području jugoistočnog Zadunavlja (1. deo)". Rad autora otkriva jedan značajan momenat u istoriji gore navedenog područja. Dobijamo uvid u izbornu listu regije i u imenik kandidata u kojima se jasno uočava struktura društva. Na osnovu izveštaja velikog župana, razotkrivaju se odnosi između partijama u regiji, a u istom trenutku dobijamo konkretnu i plastičnu sliku o društvu i o političkim manipulacijama koja su sprovedena sa ciljem da bi na izborima pobedila vladina stranka. Autor prikazuje one ekonomske i političke snage koje su u znatnoj meri uticale na izbornu kampanju u tom kritičkom periodu između 1893-1896. godine. Borba oko izbora u županijama Baranja, Tolna i Šomođ jeste izvrstan rezime političke istorije tog područja. Emil, Szüfs u studiji ,,Političke borbe u okupiranom Pečuju i u županiji Baranja" daje dopunu događaja na području Pečuja i Baranje u vremenu vladavine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Obradom zbirke Szönyi Ottó-a, autor je uspeo proširiti znanje o istoriji spomenutog razdoblja. U studiji detaljno raspravlja a trudu hrišćanskosocijalističke partije u Pečuju za ukidanje okupacije, za priključenje područja ka Hortijevoj Mađarskoj, istovremeno prikazuje i organizacionu delatnost hrišćanskosocijalističke partije u Pečuju. Pažnje je vredna delatnost hrišćanskosocijalističke organizacije za vršenje upliva na administraciju, na gradsko rukovodstvo i na poslovanje mađarskog suda u cilju borbe protiv aneksije s jedne strane i potpomaganja (javnim ili ilegalnim sredstvima) realizacije kontrarevolucionarnog sistema s druge strane. József, Vonyó: ,,Društvena baza Partije nacionalnog jedinstva (NEP) u Baranji (1933—1936)". Autor je mnoge studije posvetio organizovanju Partije nacionalnog jedinstva, dajući analizu izvrsne građe koja se nalazi u Arhivu županije Baranja. Ovaj put on prikazuje njenu društvenu bazu. Rezimiranim opisom ekonomije i društva županije daje uokvirenu sliku tadašnjih prilika, te analizuje odnos raznih klasa i slojeva prema Partiji nacionalnog jedinstva. Predmet posebne analize jeste odnos između narodnosti i partije. Dezső, Vargha: ..Socijalnopolitička delatnost grada Pečuja u periodu između 1936—1944. godine". Autor u svojoj studiji nastavlja problematiku iz perioda između 1929-1935. godine. Posle izlaganja socijalno političkih stremljenja gore navedenog perioda, daje analizu metoda rukovodećeg tela grada Pečuja za ubla-