Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1981. (Pécs, 1982)
TANULMÁNYOK ÉS FORRÁSKÖZLEMÉNYEK A BARANYAI NEMZETISÉGEK TÖRTÉNETÉBŐL - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló: Gorjánác Rádojka
II. poglavlje Studije i dokumenti iz historije narodnosti u Ižupaniji Baranji Gyula, Erdődi: Podaci industrijske statistike narodnosne relacije u Baranji u godini 1880. Popis je od velikog značaja u Mađarskoj i kao izvor za istraživanje zanatlija. Autor sa priličnom detalizovanošću ukazuje ne kvantitativni razvoj u odnosu na svako tretirano selo te na ekonomsku kondiciju tog zanatlijskog sloja. Međutim autor ne istražuje kondiciju i celovitost socioloških odnosa, već s obzirom na istraživanja na polju historije narodnosti detaljno prikazuje narodnosnu strukturu baranjskih zanatlija. Stavljajući pod onamastičku analizu spisak imena kojim raspolaže te uspoređivajući rezultate podataka o maternjen jeziku i narodnosti sela, autor je uspeo da znatno smanji postotak grešaka. Analiza obrtništva po narodnostima otkrila je zapažajuće rezultate potkrepljujući ili osporavajući neka ranija utvrđivanja. Ističući osobena zanimanja koja su tesno vezana uz pojedinu narodnost, autor konstatuje što karakteristike ranijih vekova izgubile su svoj značaj i da se uz obrtništvo više ne veže nikakva svojstvenost. Analiza popisa ukazuje na tendenciju koja se javlja s razvitkom kapitalizma tj. nastanak novih zanatlijskih grana reguliše isključivo tržište i kapital. László, Szita: Agrarno-socijalistički pokret hrvatskih (šokačkih), mađarskih i nemačkih zemljoradnika u Baranji u 1897—98. godini. Agrarno-socijalistički pokret u Mađarskoj krajem 19. veka raspolaže obilnom literaturom. O najznačajnijem pokretu Zadunavlja koji se odigrao u Baranji u godinama 1897/98. nažalost malo se zna. Autor na osnovu svestranih istraživanja s priličnom detalizovanošću osvetljuje život, organizovanje i pokret hrvatskih (šokačkih) manjim delom mađarskih i nemačkih sitnih seljaka i agrarnih proletera na južnom istočkom delu Baranje tj. u Dravskom uglu i Podunavlju. Sela oko podnožja banskih planina te sela na vodoplavnom području Dunava bila su žrtva čestih elementarnih nesreća, mukotrpnim radom izgrađen proizvodni proces za kratko vreme je uništen. U isto vreme u Bačkoj i Hrvatskoj organizuju se agrarno-socijalistički pokreti. Narodnosno stanovništvo na pomenutim područjima Baranje tj. Hrvati (Šokci), manjim delom Nemci te mnogobrojni Mađari priključili su se organizaciji te pokretu u Dražu i Gajićima. U 26 sela tog područja došlo je do pokreta. Na teritoriji izrazito narodnosne strukture rukovodeća u'oga pripala je Hrvatima (Šokcima) i Mađarima ali i spomena vredan broj nemačkog stanovništva priključio se toj organizaciji i pokretu. Pokret je stavio u zadatak da obustavi privrednu bedu. U sastavni deo zahteva ugrađena su bila građansko-demokraiska slobodarska prava te uvrštene su i neke tačke socijalističkog sadržaja i obeležja. U organizaciju i rukovođenje pokreta pored pečujske socijaldemokratske partije uključen je i budimpeštanski centar, zagrebačko socijaldemokratsko rukovodstvo te od 1898. godine opoziciona stranka Mađarske Socijaldemokratske partije tj. Novoformirana Socijaldemokratska partija i Nezavisna Socijaldemokratska partija. Vanredno raznovrsne crte karakterišu ideološku pozadinu pokreta. Nazarenizam je već i ranije uspeo da pridobije i pokrene masu naroda. Kristijanizam i agrarnisocijalizam javljaju se mešovito. Obeležja naivnog narodnog legitimizma barem u tolikoj meri su izražena kao i khiliazam.