Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1981. (Pécs, 1982)

TANULMÁNYOK ÉS FORRÁSKÖZLEMÉNYEK A BARANYAI NEMZETISÉGEK TÖRTÉNETÉBŐL - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló: Gorjánác Rádojka

ralne fasade u nekim istraživačima probudili su sumnju što taj rad nije delo Mihalja Poloka nego, po svojoj prilici projektiranje vršio je upravnik pečujske crtačke škole Josif Buk (Buck Jćzsef). Autor je na osnovu arhivske građe raščistio problem oko nastanka projekata, otkrio sličnost između plana iz 18. veka i Bukovog projekta te ukazao na nacrt stare rimske crkve sa zahtevom naručivaoca da se nova katedrala projektira sledeći osnovne karakteristike stare crkve koja je stajala baš na tom mestu. Pomoću sve do danas neobelodanjenih Polakovih pisama, Mihalj Polak je dokazao da je projektant on sam i da je konglomerat — fasada zbog toga planirana u (za njega neobičnom) barokno — gotsko — klasicističkom stilu jer se morao pridržavati strogim propisima. Tokom izgradnje ocrtavaju se konture kamenorezačke radionice koja određuje delatnost Petra Đanone u 19. veku te utiče na odugovlačenje same izgradnje. U uređenju i opremi katedrale biskupi 19. veka dobili su određenu ulogu, pomoću domaćih i stranih majstora velike žrtve su prineli da bi razvili umetničko shvaćanje i kulturu grada Pečuja. Na kraju autor otkriva razlog i okolnosti porušenja katedrale izgrađenoj po planovima Polaka. Laszlo, Sandor: Zemljoposednički odnosi i ekonomski razvoj Berkešda u periodu između 1783-1939. godine. Godišnjak Arhiva županije Baranje po više puta prepušta prostor linearnom prikazivanju najvažnijih pojava u historiji pojedinih sela. Obelodanjene su studije o selima Vokanj, Mečeknadašd i Kulked u kojima autori obuhvaćaju jedno šire razdoblje. Privredni razvoj Berkešda probuđuje interesovanje i s toga gledišta što je to prva studija koja se prilikom prikaza gospodarskih odnosa stanovnika sela oslanja na izuzetno cenjene popise, na podatke premeravanja zemlje i na mape županijskog nadzorništva za premeravanje zemlje. Studija daje raznovrsnu sliku o razvoju imovinskih odnosa sela (u 18—19—20. veku) koja su nastanjena mešovitim stanovništvom. Međutim za stručnjake od većeg je značaja doznati da fond građe nadzorništva za premeravanje zemlje u Baranji kakve podatke sadržava. Dobijene podatke autor donosi u tabelama konstruisanim na kraju studije. Rad ne obrađuje celokupnu historiju sela nego ukazuje na sve one mogućnosti istraživanja, prilikom kojih ti podaci mogu biti od velike pomoći. Jozsef, Kapronczav: Tok društvenog raslojavanja u ogledalu razvoja grada Sigetvara. Godine 1966. Sigetvar je promovisan u rang grada. Autor se prihvatio posla da prikaže razvoj stanovništva u tri minula desetleća. Analiza podataka desetogodišnjih ciklusa pokazala je da tempo porasta broja stanovništva jeste ubrzan, na razvoj stanovništva — izuzev 3 godine — u najvećoj meri utiče doseljavanje: Podaci jasno ukazuju da broj novorođenčadi opada a ostarini raste što dovodi do nedostatka radne snage na tržištu s jedne strane te povećava inaktivan broj u strukturi uzrasta stanovništva. Posebno poglavlje posvećuje analizi ekonomske inaktivnosti stanovništva i promenama u strukturi zanimanja te ukazuje što momentalno u broju duša ženskog pola javlja se ,,višak" a broj muškaraca unutar aktivnih zarađivača opada. Na kraju dotiče problem radnika koji putuju. Naime 2100 duša svakog dana dolazi u grad na posao a broj građana koji su radno mesto našli van grada iznosi oko 6-800. Važno je još spomenuti da broj nekvalifikovanih radnika koji putuju na posao u grad iznosi 55%.