Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1981. (Pécs, 1982)

TANULMÁNYOK ÉS FORRÁSKÖZLEMÉNYEK A BARANYAI NEMZETISÉGEK TÖRTÉNETÉBŐL - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló: Gorjánác Rádojka

za Mađara u Hrvatskoj te istraživačima Sveučilišta u Osijeku koji su se opre­delili za temu vezanu uz područje Baranje. Po odgovorima dobijenim na 9. tačku raspliće se jasna slika koja obuhvaća gazdinstvo sela, njeno bogatstvo ili siromaštvo, sve pojedinosti feudalnog pravnog odnosa, stočarstvo, biljogojiteljstvo itd. Autor po analizii porodičnih imena svugde ukazuje na narodnosnu pripadnost stanovnika, na raslojavanje zemljoradnika te na broj kmetova i želira. Marta Anna, Moro: Popis mlinova u Baranji u godinama i815. i 1842/44. (1. deo) Među dokumentima poreznika županije Baranje očuvao se i popis mlinova iz 1815. i 1842/44. godine. Počev od srednjeg veka pa za vreme feudalnog doba u životu sela od velikog su značaja i koristi bili mlinovi opremljeni po raznoj teh­nici. Vodenice pored toga što su obavljale „industrijske usluge" služile su i za gostionicu te prenoćište stranaca, to su bili „informativni centri" sela kuda je mnogo ljudi zalazilo. Sporu između mlinara i načelstva sela nikada nije bilo kraja, prepirke su nas­tajale uvek oiko mlinarine, ušura, prava za korfšćenje vodom, oko količine mliva za vlastelu itd. U prvom delu svoje studije autor dostavlja popis mlinova iz 1805. godine po ta­dašnjem rasporedu srezova. Dobijene rezultate podrobnom analizom rezimira, pri­kazuje teritorijalnu podelu mlinova, vodenice te suvače, broj mlinova na brodu kako na Dunavu tako i na Dravi, tehničku opremu mlinova (broj kola, sistem ra­da). Detaljan statistički pregled sačinjen na razini županije ujedno daje analizu mlinara a njihovu narodnosnu pripadnost autor dokumentuje determinisanjem imena. Na kraju konstatuje što između 1814—1844. godine nema pažnje vrednih napredovanja u razvitku tehničke opreme vodenica. Dezso, Vargha: Prilog privređivanju na vlastelinstvu Jesenski u Bukkosd-u u do­ba preporoda. Dokumenti o privređivanju vlastelinstava županije samo su delom sačuvani. Za vreme i neposredno posle Drugog svetskog rata arhivska građa pojedinih poseda bila je uništena. Autor vrši rekonstrukciju na osnovu sačuvanih dokumenata o gos­podarenju na posedu na području baranjskog Želica te određuje međe dobara. Plastičan opis daje o unutrašnjem uređenju vlastelinstva, o primenjenim metoda­ma u upravljanju dobra. Posebnu pažnju posvećuje prikazivanju delatnosti visokoob­razovanog nastojnika imanja Janoša Polonji (Pollonvi Jdnos), govori o prihodima i zadacima službenih lica koja zauzimaju određeno mesto u hijerarhiji uprave te uspoređuje broj efektivnih radnika poseda sa brojem administrativnih službenika. Autor se zaustavlja na značajnim područjima privređivanja poseda, na proiz­vodnji žitarica, grožđa i vina te na ovčarstvu. Statistički podaci pružaju dalje mo­gućnosti za istraživanje agrarnih odnosa jedne veće regije kao što je Zelic. Ldsz/ć, Boros: Historija pregradnje pečujske katedrale po planovima Mihalja Po lak. Na rekonstrukciju pečujske katedrale početkom 19. veka po planovima Mihalja Polak u velikoj su meri uticali arhitekatski detalji crkve te oni restauracioni pla­novi čiji je izvod osujećen smrću biskupa Klimo i naredbom Josifa II. Mihalj Po­lak, arhitekta klasicističkih shvaćanja realizovao je plan gotskog stila što je u kru­gu stručnjaka toga vremena izazvalo veliko negodovanje i nagađanje. Naime stilska obeležja primenjena znamenitim arhitektom u odnosu na projekat kated-

Next

/
Thumbnails
Contents